Srbija u 2025: Godina studentskih protesta i političke nestabilnosti

Srbija će godinu na odlasku pamtiti po društvenoj i političkoj krizi koja je, potaknuta tragedijom na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. novembra 2024. godine, valom masovnih protesta iz mjeseca u mjesec razotkrivala brojne otvorene pukotine vlasti, personalizirane u šefu države Aleksandru Vučiću.

Protesti koje su, nakon pogibije 15 ljudi pod hrpom betona, stakla i željeza u padu nadstrešnice na tek renoviranoj zgradi kolodvora, pokrenuli studenti tražeći odgovornost vladajućih za nemar, neodgovornost, korupciju i koruptivne poslove bez javnih natječaja, prelili su se i u 2025. godinu, praćeni pojačanom nervozom vlasti.

Porast represije, pad vlade, neizvjesni izbori

Napad nekolicine pristaša vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) na skupinu studenata koji su pozivali na proteste u Novom Sadu, kada je bejzbol palicom slomljena vilica jednoj studentici, stvorio je početkom januara dodatni bunt javnosti, što je dovelo do pada vlade premijera i vođe SNS-a Miloša Vučevića.

U martu je preminula i 16. žrtva pada nadstrešnice, a na dotad najmasovnijem protestu, 15. marta, u Beogradu se na poziv studenata okupilo više od 300.000 ljudi. Protest je prekinut neidentifikovanim prodornim zvukom, a protestanti su optužili vlast da je koristila sonično oružje, tzv. zvučni top. 

Srbija je u aprilu dobila novu vladu, na čije čelo je postavljen političkoj javnosti skoro nepoznati endokrinolog i profesor Medicinskog fakulteta Đuro Macut. Ministarski tim, koji je navodno Macutov izbor, opozicija je nazvala "prolaznom vladom", a Macuta Vučićevom "marionetom".

Studentske blokade više od 40 fakulteta i protesti, koje državni vrh ustrajno naziva izvana uvezenom „obojenom revolucijom” čiji je cilj obaranje Vučića, nastavljeni su diljem Srbije, uz pojačanu represiju i brojna hapšenja studenata i protestanata pod optužbom da spremaju rušenje ustavnog poretka.

Studenti traže da institucije, prvenstveno pravosuđe, rade svoj posao bez političkih pritisaka i utjecaja, uz oslobađanje arbitrarno uhićenih protestanata i aktivista. Pridodali su i zahtjev za raspisivanje prijevremenih izbora.

U međuvremenu je Vučić, koji je prethodnih godina često posezao za prijevremenim izborima, slao neodređene poruke da će „izbora biti”, niječući povremena istraživanja javnog mišljenja da ni njegov, niti rejting SNS-a, nisu na razini koja bi im jamčila pobjedu.

Posljednja poruka u nizu bila je početkom decembra da je Srbija „ušla u izbornu godinu” te da je samo pitanje hoće li uz parlamentarne biti raspisani i predsjednički, a da će „najkasnije u roku od godinu dana” Srbija imati izbore.

Vučiću drugi predsjednički mandat, nakon kojeg se po Ustavu više ne može kandidirati, ističe krajem maja 2027. Opozicija i civilno društvo smatraju da će pokušati osigurati potporu koja bi mu na izborima omogućila premijersko mjesto.

U međuvremenu, proces pokrenut protiv odgovornih za pogibiju 16 ljudi u Novom Sadu nije se pokrenuo dalje od optužnica, kojima su obuhvaćena i dvojica bivših ministara, Goran Vesić i Toma Momirović. Početak suđenja se ni ne nazire.

Ni korak bliže Evropskoj uniji

Na međunarodnom planu Srbija u 2025. nije napravila ni korak naprijed u eurointegracijama, ne otvorivši nove klastere.

Europska komisija je u svom izvještaju krajem godine ponovila negativnu ocjenu da nema prihvatljivog napretka u uspostavi vladavine prava, poštivanja slobode medija, slobode okupljanja i izražavanja javnog mišljenja, a ponajmanje u usklađivanju s vanjskom politikom EU-a.

Pad ulaganja, kriza s NIS-om

Slika privrede se održava kroz informacije da inostrane investicije i dalje pristižu, da je privreda stabilna, a monetarna politika posve zadovoljavajuća.

No, za osam mjeseci 2025. godine, neto ulaganja izvana bila su vrijedna 1,49 milijardi eura, u odnosu na isto razdoblje 2024. godine kada je saldo bio 3,2 milijarde eura.

Vlast, pak, optužuje „studente blokadere” da su višemjesečnim protestima umanjili šanse za dodatni privredni rast i investicije.

Javni dug je, prema službenim informacijama na kraju trećeg kvartala, premašio 38 milijardi eura, a u posljednja četiri mjeseca na domaćem i međunarodnom tržištu dodatno su ponuđene obveznice u iznosu većem od pola milijarde eura. Monetarne vlasti, pak, naglašavaju da je udio javnog duga s 46,5 posto BDP-a u okvirima tzv. mastriških kriterija.

Samo u posljednjih par mjeseci zatvoreno je nekoliko inostranih kompanija, a bez posla je ostalo više od 2.500 ljudi.

Problem po Srbiju su, na privrednoj razini, donijele američke sankcije uvedene početkom godine ruskom energetskom sektoru, obuhvaćajući službeno od oktobra i Naftnu industriju Srbije (NIS), koja je u većinskom ruskom vlasništvu, uz poruku Washingtona da žele „nula” ruskog udjela koji je sad 65,15 posto.

Srbija se izostankom adekvatne reakcije dovela u situaciju da ugrozi vlastitu energetsku sigurnost jer je hrvatski Janaf, slijedeći američke sankcije, obustavio isporuku sirove nafte NIS-ovoj rafineriji u Pančevu koja opskrbljuje 95 posto srpskog tržišta derivatima. Rafinerija je prestala s radom 25. novembra.

Srbija se u pogledu vlasništva nad NIS-om ne želi zamjeriti Rusiji, s kojom u međuvremenu nastoji dugoročnije obnoviti plinski aranžman. Istodobno, Beograd očekuje da će ruski energetski sektor ponudi svoj paket u NIS-u trećoj strani kako bi izbjegao preuzimanje, ali je iskazao spremnost i otkupiti rusko vlasništvo.

Vrijednost NIS-a procjenjuje se na oko 4,3 milijarde eura.

Vojno pozicioniranje u regiji

Povodom Dana srpskog jedinstva 20. septembra održana je vojna parada „Snaga jedinstva”, što je bila prva velika vojna smotra od 2014.

Prikazivanjem jačanja vojne moći Srbija je, po ocjeni analitičara, željela poslati poruke i domaćoj i međunarodnoj publici, ali je parada „usred političkog pritiska bila usmjerena i na unutrašnju konsolidaciju" te pokazivanje „vojne spremnosti i kapaciteta, kao i srpsko suvereno balansiranje između Rusije, Evropske unije i NATO-a".

Srbija je s Francuskom ugovorila kupnju 12 ratnih aviona Rafala, uz kredit od 1,92 milijarde eura s nekoliko francuskih banaka i financijskih institucija za plaćanje letjelica i s njima povezanih proizvoda i usluga. Ta odluka podijelila je javnost u dvojbi o tome jesu li ti avioni i po toj cijeni neophodni Srbiji ili se Vučić želi dodatno pozicionirati kao „prijatelj” pojedinih europskih vođa.

Krajem godine, objavljeno je da se tvrtka Jareda Kushnera, zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, odlučila povući iz projekta gradnje luksuznog hotelsko-stambenog kompleksa, planiranog na mjestu bombardiranog glavnog stožera u središtu Beograda, nakon brojnih protesta i u jeku afere koja srbijanske dužnosnike i institucije dovodi u vezu s pogodovanjem Kushneru.

Ta je odluka razljutila Vučića pa je promptno najavio „kaznene prijave protiv svih koji su sudjelovali u hajci” protiveći se projektu, ustvrdivši da Srbija gubi investiciju od 750 milijuna eura.

Fena/federalna.ba