Bičakčić: Novi reis treba nastaviti jačanje Islamske zajednice

Opšti izbori iza nas, a izbori Islamske zajednice na pragu. Ko će biti 14. reisu-l-ulema? U utrci tri kandidata – tri različita vjerska autoriteta, tri vizije i jedno pitanje – kuda ide Islamska zajednica u BiH? Šta čeka, a šta se očekuje od novog vjerskog vođe? Gosti emisije Plenum bili su: Edhem Bičakčić i Safet Softić.

Softić: Izbor reisa jedan je od najsrećnijih trenutaka unutar Islamske zajednice

Safet Softić, predsjednik Ustavne komisije Islamske zajednice u BiH, govorio je o značaju izbora novog reisu-l-uleme, odnosu vjerskih zajednica i politike, ulozi vjerskog autoriteta u društvu te pitanju potpisivanja ugovora Islamske zajednice s državom. Istakao je da izbor reisa predstavlja važan događaj za muslimane, ali i da Islamska zajednica ima pravo ukazivati na društvene nepravde i anomalije.

Govoreći o značaju izbora novog reisu-l-uleme, Softić je kazao da je riječ o ključnom pitanju za muslimane, imajući u vidu da Islamska zajednica u BiH okuplja vjernike ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji i širom svijeta.

Ocijenio je da muslimani u BiH imaju visok nivo slobode u organizaciji vjerskog života, posebno kada je riječ o izboru vjerskog poglavara.

„Živimo u Evropi, mi smo evropski muslimani po svom autohtonom mjestu i rođenja i života i sve ostalo“, kazao je Softić, ističući da su u izbornim procedurama Islamske zajednice uspostavljeni demokratski mehanizmi.

Podsjetio je da je 2012. i 2019. godine bio predsjednik Sabora Islamske zajednice, a po toj funkciji i predsjednik izborne komisije, te je vodio dva izborna procesa za izbor reisu-l-uleme.

„Moram kazati da je to zaista jedan od najsrećnijih trenutaka unutar Islamske zajednice. Posebno kada se predaje menšura“, rekao je Softić.

Naglasio je da je dobro što je Islamska zajednica izbor reisa odvojila od općih izbora kako bi se izbjeglo njihovo međusobno preplitanje. Dodao je da nije primijetio vanjske utjecaje na predstojeći izborni proces.

„Mogu sa velikim zadovoljstvomkazati da je Islamska zajednica u toj mjeri autentična, da zaista nisam primijetio nikakav vanjski utjecaj izvan Islamske zajednice na ovaj izbor koji treba da se dogodi u subotu“, naveo je Softić, dodajući da će 398 članova izbornog tijela moći slobodno odlučivati o tome ko je najbolji izbor za ovu funkciju.

Govoreći o odnosu vjere i politike, Softić je kazao da je riječ o pitanju koje se stalno otvara, posebno kada vjerski autoriteti govore o ratovima, nepravdi i drugim društvenim problemima.

Prema njegovim riječima, vjerski poglavari imaju ulogu moralnih autoriteta koji trebaju ukazivati na nepravdu i zločine, a takvu ulogu ima i reisu-l-ulema u BiH.

„S te strane i u našem slučaju reisu-l-ulema je jedna moralna vertikala koja treba da ima tu duhovnost koju treba da krasi jednog takvog čovjeka“, istakao je Softić.

Dodao je da vjerske zajednice prvenstveno organiziraju vjerski život, ali da to ne znači da trebaju ostati po strani kada je riječ o problemima u društvu.

„U svakom slučaju, imaju pravo da se pobune protiv nekih anomalija u društvu i treba da kažu kada postoje neke anomalije u društvu jer oni, ipak u prvi plan ističu moral i duhovnost“, kazao je.

Osvrćući se na ocjene da su pojedine izjave i saopćenja aktuelnog reisu-l-uleme nedovoljno odlučna ili da predstavljaju miješanje u politiku, Softić je rekao da je teško pronaći odgovarajuću mjeru.

Govoreći o programima trojice kandidata predstavljenim na Saboru Islamske zajednice, ocijenio je da oni ukazuju na kontinuitet djelovanja ove institucije.

„Zajednica mora imati kontinuitet. To je ipak jedan veliki sistem koji nije lako brzo okretati lijevo ili desno i tako dalje“, rekao je Softić, dodajući da svaki novi reisu-l-ulema može donijeti novu energiju i ideje, ali da ne očekuje veliki zaokret u općem pravcu djelovanja Islamske zajednice.

Jedna od tema razgovora bilo je i pitanje ugovora između Islamske zajednice u BiH i države, s obzirom na to da su slični ugovori ranije zaključeni s Katoličkom crkvom i Srpskom pravoslavnom crkvom.

Softić je ocijenio da je Islamska zajednica u tom pogledu diskriminirana unutar vlastite države. Podsjetio je da je u periodu od 2006. do 2010. godine, kada je Haris Silajdžić bio član Predsjedništva BiH, usvojen i ratificiran ugovor s Katoličkom crkvom, kao i ugovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Kako je naveo, u Islamskoj zajednici tada je preovladavao stav da takav ugovor nije potreban jer je riječ o zajednici koja je ravnopravan član države, ali je kasnija praksa pokazala da bi ga ipak trebalo zaključiti.

Prema njegovim riječima, pitanje ugovora vremenom je postalo političko, uz međusobne optužbe i povezivanje ovog pitanja s podrškom pojedinim političkim kandidatima.

„Mislim da je to jedna potpuno nepotrebna stvar koja se pretvorila u političku trakavicu“, kazao je Softić.

Dodao je da je očekivao da će pitanje ugovora biti riješeno u aktuelnom sazivu Predsjedništva BiH, jer su, prema informacijama kojima raspolaže, detalji uglavnom usaglašeni.

„Zašto to nije realizirano? Pretpostavljam da su ponovno neki politički razlozi“, naveo je Softić, pojašnjavajući da su prethodno i Vijeće ministara BiH i komisija koja je pregovarala s Islamskom zajednicom usaglasili detalje, ali da je procedura kasnije zastala.

Softić smatra da bi formiranje vlasti nakon izbora i stvaranje povoljnije političke atmosfere mogli otvoriti prostor za nastavak procedure i rješavanje ovog pitanja.

„Sve je manje i više pripremljeno. Sve se zna. Zna se šta su sporne stvari. One su otklonjene iz prijedloga ugovora“, zaključio je Softić.

Bičakčić: Očekujem da će novi reisul-ulema nastaviti kontinuitet razvoja i jačanja Islamske zajednice

Predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Edhem Bičakčić izjavio je da su završene sve tehničke pripreme za izbor novog reisul-uleme, koji će biti održan u subotu u Sarajevu. Istakao je da očekuje nastavak institucionalnog jačanja Islamske zajednice, dok je među važnim pitanjima koja treba riješiti izdvojio potpisivanje ugovora s državom, restituciju i zaštitu vakufske imovine.

„Sve tehničke pripreme su završene i mislim da je stvorena jedna lijepa atmosfera i da će se u subotu izborno tijelo, koje broji 398 izbornika, sastati u Sarajevu, u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke, i tajnim glasanjem između tri kandidata izabrati reisul-ulemu“, rekao je Bičakčić.

Pojasnio je da je za izbor u prvom krugu potrebno osvojiti 200 glasova.

„Pobjednik je onaj kandidat koji sakupi 200 glasova. Ukoliko se taj broj ne postigne u prvom krugu, bit će i drugi krug glasanja između dva kandidata s najvećim brojem glasova“, naveo je.

Govoreći o dosadašnjem izbornom procesu, Bičakčić je kazao da su završene sve prethodne procedure te da su kandidati predstavili svoje programe.

„Prošli su periodi evidentiranja kandidata i pravljenja programa. Sabor je 5. septembra verificirao sva tri kandidata, koji zaista ispunjavaju sve uvjete tražene i po Izbornom zakonu i po Ustavu Islamske zajednice“, rekao je.

Dodao je da su kandidati tokom septembra predstavljali svoje programe u Bosni i Hercegovini i inostranstvu.

„Svi su kandidati uradili taj odgovoran posao u jednoj mirnoj atmosferi, jednostavno trudeći se da čine i da dopune sve ono što je eventualno bilo propušteno“, kazao je.

Govoreći o prioritetima budućeg reisul-uleme, Bičakčić je istakao da su kandidati u svojim programima obuhvatili najvažnija pitanja za daljnji razvoj Islamske zajednice.

„Svi kandidati u svojim programima poredali su na određen način prioritete. U svakom slučaju, imamo daljnje strukturalno jačanje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sa svim njenim sastavnim dijelovima u domovinskim zemljama i inostranstvu“, rekao je.

Posebno je ukazao na važnost organizovanja rada Islamske zajednice među dijasporom.

„To je sada ogromna dijaspora i taj rad treba da bude dobro organiziran i široko obuhvaćen. Dakle, jačanje institucija same Islamske zajednice, jačanje odgoja i obrazovanja kroz moderne tehnologije, društvene mreže i digitalne komunikacije“, naveo je.

Među prioritetima je izdvojio i neriješena pitanja odnosa Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine.

„Tu su još uvijek neuređena pitanja u Bosni i Hercegovini, ugovor s državom Bosnom i Hercegovinom, neriješeno pitanje restitucije, zaštita vakufske imovine i njeno daljnje jačanje i stvaranje osnovne ekonomske baze. Sve je to na određen način poredano i u programima koji su prezentirani širom Bosne i Hercegovine, pa i u mešihatima izvan nje“, kazao je.

Bičakčić očekuje da će novi reisul-ulema nastaviti kontinuitet rada i institucionalnog razvoja Islamske zajednice.

„Očekivati je da će novi reis zadržati kontinuitet i da će Islamska zajednica nastaviti svoj snažan razvoj i institucionalno jačanje, od džematskih odbora po povratničkim sredinama do fakulteta, ustanova i novih institucija koje se osnivaju, kroz širenje medijskog nastupa i stvaranje uvjeta za islamsko djelovanje“, rekao je.

Osvrnuo se i na dosadašnji rad aktuelnog reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića.

„Slažem se da je u mandatu reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića osiguran kontinuitet poslije Mustafe ef. Cerića, a vjerujem da će se taj kontinuitet u djelovanju nastaviti i izborom novog reisa“, naveo je.

Pojasnio je i kada će novoizabrani reisul-ulema zvanično preuzeti dužnost.

„Novi reis stupa na dužnost, dobija menšuru, ona će biti 15. novembra u Begovoj džamiji i od tada počinje teći mandat. A novog reisa znat ćemo u subotu“, rekao je Bičakčić.

Govoreći o ulozi reisul-uleme u društvu, istakao je da on kao vjerski i moralni autoritet ima pravo i potrebu zauzimati stavove o važnim društvenim pitanjima.

„U svakom slučaju, reisul-ulema kao moralni autoritet ima potrebu i pravo da djeluje i da zauzme stavove po svim bitnim pitanjima, pa i o nekim kritičkim pitanjima“, kazao je.

Prema njegovim riječima, Islamska zajednica ima važnu ulogu i u povezivanju građana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu.

„Ono što država Bosna i Hercegovina još nije u stanju da objedini, posebno u dijaspori, od jezika koji se u džematima prakticira do svih drugih načina organiziranja i pomoći, tako će biti i ubuduće“, naveo je.

Naglasio je da zauzimanje stavova o važnim društvenim pitanjima ne predstavlja miješanje Islamske zajednice u politiku.

„To nije nikako miješanje u politiku. Jednostavno, ima neke potrebe da se da usmjerenje i to dolazi preko hutbi petkom, koje su nekada centralizirane, a vrlo često su autonomne“, rekao je.

Govoreći o nepotpisanom ugovoru između Islamske zajednice i države Bosne i Hercegovine, Bičakčić je izrazio uvjerenje da će to pitanje biti riješeno.

„Ja vjerujem da će se ta nepravda ispraviti“, kazao je.

Podsjetio je da neposredno nakon rata unutar Islamske zajednice nije postojalo uvjerenje da je potreban poseban ugovor s državom.

„Negdje odmah poslije rata bilo je razmišljanje i unutar Islamske zajednice da nama u našoj državi, u Bosni i Hercegovini, nije potreban neki poseban ugovor jer je dovoljan Zakon o slobodi vjere i vjerskih zajednica. Bili smo sretni osvojenom slobodom rada i djelovanja nakon onih 50 godina kada smo bili protjerivani, zabranjivani i kada tu slobodu nismo baš imali“, rekao je.

Pojasnio je da se potreba za posebnim ugovorom pojavila nakon što su takvi sporazumi zaključeni s drugim vjerskim zajednicama.

„Kada su potpisani ugovori sa Svetom stolicom, s Vatikanom, pa poslije sa Srpskom pravoslavnom crkvom, ukazala se potreba da i muslimani ono što je specifično za muslimane regulišu s državom“, naveo je.

Kao primjer specifičnih pitanja koja je potrebno urediti izdvojio je obavljanje hadža i vjerske propise.

„Ima odlazak na hadž i vjerski propisi koji su specifični za muslimane. Radile su komisije ispred Rijaseta Islamske zajednice s ovlaštenim državnim predstavnicima i Vijeće ministara je prije nekih desetak godina usvojilo i poslalo na Predsjedništvo taj ugovor“, rekao je.

Bičakčić smatra da ugovor Islamske zajednice s državom treba imati jednak tretman kao ugovori zaključeni s drugim vjerskim zajednicama.

„Taj ugovor bi trebalo da ima isti tretman kao ugovor s Vatikanom, a Vatikan je država, on ima i državni element, ili sa Srpskom pravoslavnom crkvom. A ovo je ugovor države Bosne i Hercegovine s Islamskom zajednicom u Bosni i Hercegovini. Dakle, da ima istu proceduru, iste elemente“, kazao je.

Pojasnio je da je ugovor razmatran u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, ali da nije došlo do njegovog usvajanja zbog izostanka konsenzusa.

„Na Predsjedništvu je bilo rasprava, ali se još uvijek odustajalo jer je prijetilo da nema konsenzusa. Stav Islamske zajednice je da bi to trebalo da bude konsenzus sva tri predstavnika i mi vjerujemo da ćemo to u nekom budućem periodu dosegnuti“, naveo je.

Osvrnuo se i na ranije probleme u organizovanju Islamske zajednice u Srbiji.

„Dugo vremena smo se bavili i imali probleme u Srbiji s dvije islamske zajednice. Integrativni procesi su rezultirali uspjehom i sada ponovo imamo jednu integrisanu Islamsku zajednicu u Srbiji“, rekao je.

Izrazio je očekivanje da će se pitanje ugovora s državom ponovo naći pred Predsjedništvom BiH.

„Mi vjerujemo da će to već u ovom mandatu doći na dnevni red Predsjedništva i da će se uspjeti ostvariti konsenzus i da ide u daljnju proceduru potvrđivanja u Parlamentu“, kazao je.

Zaključio je da dosadašnji nivo institucionalnog odobravanja ugovora nije dovoljan.

„Ako bismo htjeli pravno-formalno posmatrati, to što je Vijeće ministara usvojilo ugovor manje je i nedovoljno u odnosu na druge vjerske zajednice“, zaključio je Bičakčić.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.