Smijeh star 15 miliona godina: Istraživanje otkriva drevne korijene ljudske sposobnosti smijanja
Korijeni ljudskog smijeha mogli bi se protezati najmanje 15 miliona godina unazad, uz ritmički obrazac koji dijele ljudi i veliki majmuni mnogo prije pojave jezika, pokazuje nova studija.
Istraživači sa Univerziteta Warwick analizirali su 140 snimaka smijeha ljudi, čimpanzi, bonoba, gorila i orangutana, te otkrili da svih pet vrsta proizvodi smijeh s ravnomjerno raspoređenim vremenskim intervalima između zvukova.
Studija, objavljena u časopisu Communications Biology, sugerira da je ritmička struktura smijeha postojala kod posljednjeg zajedničkog pretka modernog čovjeka i velikih majmuna i ostala uglavnom nepromijenjena milionima godina evolucije.
Ljudski smijeh složeniji i prilagodljiviji
Iako osnovni ritam ostaje isti, ljudski smijeh je brži, raznovrsniji i fleksibilniji nego kod drugih velikih majmuna.
Za razliku od drugih primata, ljudi mogu svjesno prilagoditi smijeh različitim društvenim situacijama — kako bi izrazili pristojnost, ublažili napetost ili pokazali zajedničku zabavu — ali zadržavaju isti osnovni ritam.
Glavna autorica studije Chiara De Gregorio navela je da smijeh pruža rijedak uvid u evoluciju ljudske komunikacije jer ga, za razliku od govora, dijele svi živi veliki majmuni.
„Govor ne ostavlja fosile, a složeni jezik postoji samo kod naše vrste“, rekla je De Gregorio.
Postepeni razvoj vokalnih sposobnosti
Koautor Adriano Lameira istakao je da nalazi dovode u pitanje ideju da su se napredne vokalne sposobnosti kod ljudi pojavile iznenada.
Prema njemu, smijeh ukazuje na postepenu evoluciju glasovnih sposobnosti kroz milione godina, pri čemu su temelji govora nastajali kroz male, postupne promjene unutar loze velikih majmuna.
federalna.ba/AA
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.