Slovenija ulazi u posljednju sedmicu kampanje pred parlamentarne izbore

Slovenija ulazi u posljednju sedmicu predizborne kampanje za redovne, 10. parlamentarne izbore od sticanja nezavisnosti, koju prate optužbe za korupciju u vrhu vlasti i navodi o širenju dezinformacija s ciljem utjecaja na izborni proces.

Skandali i video-snimci

Prošlu sedmicu obilježili su video-snimci objavljeni na anonimnom Facebook profilu, na kojima se čuju razgovori bivše generalne sekretarke vladajućeg lijevo-liberalnog Pokreta Sloboda, Vesne Vuković, sa različitim funkcionerima tog pokreta.

U njima je Vuković navodno tvrdila da je upoznata s parlamentarnim izvještajem o sumnji na nezakonito finansiranje političkih stranaka, dok je u jednom od razgovora ministricu infrastrukture, Alenku Bratušek, optužila za krađu javnih sredstava.

U centru skandala našla se bivša ministrica pravosuđa, Dominika Švarc Pipan, koja je tokom navodnog poslovnog sastanka u Beču tajno snimana, govoreći o velikom uticaju premijera Roberta Goloba na odluke u državnom energetskom preduzeću Gen-I.

„Ako Golob ostane na vlasti, imat ćemo odriješene ruke. Premijera mogu pozvati telefonom i razgovarati s njim. Direktor će uraditi ono što mu Golob kaže“, rekla je Švarc Pipan u razgovoru s navodnim britanskim investitorima.

Ona je, govoreći o uticajnim ljudima, spomenula aktuelnog gradonačelnika Ljubljane, Zorana Jankovića, za kojeg tvrdi da je „imun na krivično gonjenje“, a pominje i prvog slovenskog predsjednika, Milana Kučana, te suprugu premijera, Tinu Gaber Golob.

Švarc Pipan je u reagovanju istakla da su snimci izvučeni iz konteksta i montirani, dodajući da se radi o „zamci“ postavljenoj s ciljem uticanja na rezultate izbora.

Bivša članica Socijaldemokrata rekla je da je njen jedini zadatak bio da provjeri da li je Gen-I zainteresovan za zajednička ulaganja u data centre u regionu, te da su joj postala sumnjiva pitanja o uticajnim ljudima u Sloveniji.

„Objasnila sam im da u Sloveniji to ne funkcioniše tako, da smo uređena država. Činilo mi se čudno (pitanje ko je koliko uticajan), ali sam se uvjerila da sam paranoična“, rekla je Švarc Pipan za Televiziju Slovenije.

Švarc Pipan je u februaru 2024. godine podnijela ostavku na mjesto ministrice, nakon sporne kupovine zgrade u Litijskoj ulici u Ljubljani, u kojoj je trebalo da bude smješten sud. Afera je uključivala preplaćeni iznos za zgradu, kao i optužbe ministarke da su joj ljudi iz njenog ministarstva davali lažne podatke.

Objavljeno je još nekoliko video-snimaka, uključujući sastanak na kojem je advokatica Nina Zidar Klemenčič optužila gradonačelnika Ljubljane za „korupciju“, ali je kasnije istaknula da je njena izjava izvučena iz konteksta.

Provjera autentičnosti i sigurnosne agencije

Sadržaj snimaka i njihova autentičnost provjeravaju policija, Komisija za zaustavljanje korupcije i Vijeće za nacionalnu sigurnost, a u istragu je zbog mogućeg stranog uticaja uključena i Slovenačka obavještajno-sigurnosna agencija (SOVA).

Pored video-snimaka, oštra kampanja nastavila se i na društvenim mrežama te na ulicama. Krajem prošlog mjeseca u Vrhniki zabilježen je slučaj da je na izbornom plakatu Pokreta Sloboda obješen mrtav pas, koji je prethodno bio mučen.

Protekla sedmica donijela je manje incidenata vezanih za plakate. Socijaldemokratama su u Ljubljani pocijepani plakati, a meta vandala bili su i plakati Demokrata Anžea Logara (desni centar).

Predizborne ankete

Posljednja anketa, koju je u nedjelju objavila Televizija Slovenije, pokazuje da bi najviše glasova na izborima trebalo da osvoji opoziciona Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše.

Janšina stranka (desni centar) prema anketi uživa podršku 23,9 %, dok se Pokret Sloboda nalazi na drugom mjestu sa 3,8 % zaostatka.

U parlament bi ušlo još pet stranaka: Socijaldemokrate (lijevi centar) sa 6,6 %; Koalicija okupljena oko Nove Slovenije (desni centar) sa 6,1%; Levica i stranka Vesna sa 6 %; Demokrate sa 5,7 % i Antisistemska stranka Resnica (Istina) sa 4,2 %.

Na parlamentarnim izborima slovenački glasači biraju 88 poslanika u Državnom zboru, dok po jednog poslanika biraju pripadnici italijanske i mađarske nacionalne manjine.

Za poslanike se glasa u osam izbornih jedinica podijeljenih u 11 okruga, pri čemu se u svakoj izbornoj jedinici bira 11 poslanika.

Izbori se održavaju po proporcionalnom metodu, a mandati se u izbornim jedinicama dodjeljuju korištenjem Droopove kvote, uz uvjet da je lista osvojila najmanje 4 % na državnom nivou.

Raspodjela mandata prema anketama

Prema posljednjoj predizbornoj anketi, SDS sa potencijalnim partnerima iz Nove Slovenije i Demokrata imao bi 45 glasova u parlamentu, što je jedan mandat manje od potrebnog za formiranje vlade. Aktuelna vladajuća koalicija Pokreta Sloboda, SD-a i Levice imala bi 39 mandata.

Ključnu ulogu imala bi stranka Resnica, koju predvodi Zoran Stevanović, a koja se zalaže za jačanje državnog suvereniteta.

Građanima koji u nedjelju ne mogu pristupiti glasanju omogućeno je prevremeno glasanje od utorka do četvrtka na 98 biračkih mjesta, uglavnom na sjedištima okružnih izbornih jedinica.

Izuzetak je grad Ljubljana, gdje će se glasanje za svih 14 izbornih okruga održati u dvorani Stožice. Spajanju biračkih mjesta protivi se SDS, koji najavljuje osporavanje rezultata prevremenih izbora.

Izborna tišina stupa na snagu u petak i traje do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju u 19:00. Pravo glasa ima oko 1,7 miliona državljana Slovenije.

federalna.ba/Beta