Škole i privreda u ZDK-u sve više sarađuju, učenici lakše dolaze do posla
Tržište rada gotovo se svakodnevno mijenja, a obrazovni sistem mora pratiti njegove potrebe i školovati mlade za perspektivna zanimanja. U Zeničko-dobojskom kantonu proteklih godina provodi se niz projekata s ciljem usklađivanja obrazovanja s potrebama privrede i osposobljavanja mladih za zanimanja koja su tražena na tržištu rada.
Praktična nastava povezuje škole i privredu
Kvalitet praktične nastave u školama koje obrazuju srednji stručni kadar u Zeničko-dobojskom kantonu proteklih godina dodatno je unaprijeđen nizom projekata i saradnjom s privrednim subjektima. Nastavni planovi i programi prilagođeni su potrebama tržišta rada, a cilj je što kvalitetnije osposobiti učenike za rad i zadržati ih u kompanijama nakon završetka školovanja.
Mješovita srednja industrijska škola u Zenici, koja obrazuje srednji stručni kadar, godinama bilježi veliki interes učenika za zanimanja poput zavarivača, operatera na CNC mašinama, automehaničara i autoelektričara.
„Prije tri godine, kada smo uveli novo zanimanje koje je povezano sa zelenom energijom – instalater fotonaponskih sistema – zabilježili smo veliko interesovanje učenika“, kaže Selvedin Botić, direktor Mješovite srednje industrijske škole Zenica.
Osim formalnog obrazovanja, za učenike srednjih stručnih škola koji bi nakon završetka školovanja trebali pronaći zaposlenje u struci veoma je važan segment praktične nastave. Ove godine škola ima potpisano više od 70 ugovora s partnerima, a više od 160 učenika praktični dio nastave obavlja u privrednim subjektima.
Botić: Praksa je investicija, a ne trošak
Ipak, saradnja obrazovnih ustanova i privrede još se suočava s određenim poteškoćama, posebno kada je riječ o razumijevanju značaja uključivanja učenika u radne procese kompanija.
„Mislim da još uvijek imamo poteškoća zbog nerazumijevanja privrednih subjekata o tome šta znači praktikant na praktičnoj nastavi. Pojedine kompanije i dalje smatraju da je uključivanje praktikanata u njihov rad trošak, a ne investicija“, ističe Botić.
S druge strane, bilježe se i pozitivni primjeri u kojima učenici nakon završetka školovanja dobijaju zaposlenje u kompanijama u kojima su obavljali praktičnu nastavu. Posebno je značajno što se tokom tog procesa upoznaju s modernim tehnološkim procesima.
Praktična nastava otvara vrata zaposlenju
O koristima ovakvog modela obrazovanja svjedoče i iskustva škola koje već duže sarađuju s privrednim subjektima. Poslodavci u učenicima prepoznaju potencijalne buduće zaposlenike, posebno u okolnostima izraženog nedostatka radne snage.
„Privredni subjekti su prezadovoljni, prije svega zato što postoji nestašica radne snage. Kroz koordinaciju i praktičnu nastavu koja se iz škola realizira u privredi oni osiguravaju buduću radnu snagu. Kada učenici završe praktičnu nastavu, kompanije su već na dobitku jer imaju radnike s boljim znanjem i vještinama od onih koji su ostali u školskim klupama“, objašnjava Hajrudin Čamdžić, direktor Srednje mješovite škole Zavidovići.
Upravo tim učenicima lakše je preći put od škole do radnog mjesta. Ipak, ostaje pitanje kako dodatno unaprijediti srednje stručno obrazovanje u ovom kantonu.
Babić: Kompanije se sve više uključuju
Napredak je vidljiv i u spremnosti privrednih subjekata da aktivnije učestvuju u procesu obrazovanja i osposobljavanja budućih radnika.
„Stanje je mnogo bolje nego prije nekoliko godina. Obrazovni sistem nastoji biti fleksibilniji, a kompanije se znatno više uključuju u te procese. Postale su svjesne da se moraju angažirati kako bismo zajednički došli do traženih rezultata“, ističe Diana Babić, predsjednica Privredne komore Zeničko-dobojskog kantona.
Srednje stručno obrazovanje nastoji se prilagoditi potrebama tržišta rada, a Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona važna je poveznica između obrazovnog i privrednog sektora te institucija.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.