Pejanović-Škobić: Najteži pacijenti s epilepsijom više neće liječenje tražiti van BiH

Mostar bi uskoro trebao dobiti prvi centar za epilepsiju u Bosni i Hercegovini, što predstavlja značajan iskorak u liječenju neuroloških bolesti u našoj zemlji. Ovaj centar omogućit će pacijentima savremenu dijagnostiku i terapiju bez potrebe za odlaskom van granica države.

O značaju ovog projekta govorila je predstavnica Klinike za neurologiju Sveučilišne kliničke bolnice Mostar doc. dr. sc. Nataša Pejanović-Škobić, ističući da će centar objediniti liječenje djece i odraslih na jednom mjestu.

„Centar za epilepsiju za liječenje djece i odraslih će biti prvi takav referentni centar u BiH koji će na jednom mjestu pružati mogućnost dijagnostike, terapije za sve naše pacijente sa epilepsijom, a ono što je najbitnije osobito za one najteže slučajeve, koji su do sada definitivno morali i dijagnostičke metode, ali i terapijske metode tražiti izvan granica naše države“, kazala je Pejanović-Škobić.

Pripreme već u toku

Govoreći o vremenskom okviru realizacije projekta, naglasila je da su pripreme već započele.

„Sada u smo krenuli tek sa pripremama za osnivanje centra za epilepsije i već jedan dio priprema je u toku. Već imamo praktički jedinice za višednevno video EG monitoriranje djece pri klinici za dječje bolesti, jedinicu za višednevno monitoriranje, video EG monitoriranje odraslih pacijenata sa epilepsijom u našoj klinici za neurologiju, tako da jedan dio praktičkih priprema je već u toku. Ono što definitivno u nastavku slijedi jeste jedan sveobuhvatan projekat gdje će se ujediniti ove dvije jedinice, gdje će se napraviti jedina centralna monitoring jedinica, i definitivno, ono što je najbitnije, multidisciplinarni timovi“, pojasnila je.

Moždani udar i pravovremena reakcija

Poseban akcenat stavljen je na važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma moždanog udara, koji je i dalje jedan od najčešćih neuroloških hitnih slučajeva.

„Moždani udar je bolest od koje godišnje oboli više od 12 miliona ljudi u svijetu. I najbitnija stvar je prepoznati simptome moždanog udara na vrijeme, započeti dijagnostiku i započeti terapiju unutar nekih 3 do 4 i po sata od samog početka simptoma. I praktički jedan revolucionarni pomak u liječenju moždanog udara jeste trombolitičko liječenje koje mi radimo u našoj klinici već preko 10 godina i mehanička trombektomija koju radimo već više od 3 godine“, istaknula je.

Sve više oboljelih među mlađima

Neurološke bolesti danas pogađaju sve širu populaciju, uključujući i mlađe osobe.

„Što se tiče samih neuroloških bolesti, to su najčešće bolesti poput već spomenutog moždanog udara, zatim hronične neurološke bolesti kao što su epilepsija, multipleskleroza, Parkinsonova bolest, Alzheimerova demencija. To su nekada bile bolesti koje su više bile vezane u stariju populaciju, međutim danas se više i više nažalost pomiče ta granica prema mlađoj životnoj dobi, a kod epilepsije specifično najčešće obolijevaju djeca u prvim godinama života i kasnije pacijenti nakon 60. godine života“, upozorila je Pejanović-Škobić.

Prevencija i savremeni pristupi liječenju

Kada je riječ o prevenciji, ona se razlikuje u zavisnosti od bolesti.

„Kada govorimo o prevenciji, različita je za različite neurološke bolesti poput moždanog udara. Radimo najviše na prevenciji čimbenika za cerebrovaskularne bolesti, na korekciji vrijednosti krvnog pritiska, masnoća u krvi - načina života definitivno. Kod same epilepsije, tu je druga situacija kod prevencije. Liječimo tek bolest kad se ona razvije, kada imamo dijagnozu i ono što su praktički novosti u liječenju epilepsije jeste to hirurško liječenju epilepsije“, kazala je.

Mostar prati svjetske trendove

Govoreći o kapacitetima Mostara u oblasti neurologije, istaknula je da su već implementirane brojne savremene metode liječenja.

„Kada je riječ o savremenim metodama liječenja u neurologiji, mi danas imamo najsavremenije tehnike u liječenju moždanog udara. Što se tiče epilepsije, mi danas već liječimo unatrag nekih godinu i po dana i hirurškim putem najteže pacijente sa epilepsijom, osobito recimo implantacija vagusner simulatora. Što se tiče liječenja nekih drugih neuroloških bolesti, poput Parkinsonove bolesti, Alzheimerove bolesti, tu se rade različita istraživanja, edukacija našeg kadra. A pacijenti sa multiplesklezorom, dugi niz godina u našoj ustanovi mogu primati biološku terapiju. Praktički tu smo u skladu sa svjetskim centrima“, navela je.

Multidisciplinarni pristup kao ključ napretka

Na nedavno održanom simpoziju NeuroMost 2026, stručnjaci iz regije razmijenili su iskustva i naglasili važnost timskog rada u liječenju neuroloških pacijenata.

„Imali smo naš simpozij, NeuroMost 2026. sa preko 20 učesnika. Od toga dvije trećine učesnika su bili iz regije, iz Hrvatske, Srbije, Sjeverne Makedonije. Razmijenili smo iskustva sa našim kolegama neurolozima, neuroradiolozima, neurohirurzima, oftalmolozima. Neurologija danas više nije bolest jedna disciplina. Praktički je više nemoguće liječiti neurološkog bolesnika a da samo neurolog liječi. Danas je to jedan multidisciplinarni tim gdje sve ove specijalnosti koje smo mi uključili u naš simpoziji definitivno rade na poboljšanju kvalitete i na poboljšanju skrbi za naše pacijente“, zaključila je Pejanović-Škobić.

federalna.ba