videoprilog Mime Golubić (Dnevnik 2)

Ukidanje sankcija moguće uz promjenu politike, bh. političari biraju inat

Opušteni pristup zamijenjen ozbiljnim. Američke sankcije godinama su na snazi, no alarm za uzbunu tek je upaljen s ugašenim bankovnim računima. Ipak, nedovoljno za promjenu kursa djelovanja. Iako dugotrajan i težak proces, mogućnosti za skidanje sa liste sankcionisanih ima. Samo tim putem rijetko ko i ide.

Od podsmijeha i ponosa do panike i gubitka bankovnih računa. Crna lista SAD-a duga, a sve su brojniji i razlozi za zabrinutost onih čija su imena upisana. Život na američkoj crnoj listi postaje sve teži, sankcije sve oštrije. Ratni zločinci, destabilizatori i rušitelji države ili osumnjični za korupciju i kriminal. Na crnu listu se može lako dospjeti, no skinuti ime s liste je teži posao. Ipak, načini postoje.

“Postoje advokatske firme koje se bave time i vrlo su skupe. Podsjetit ću da je vlasnik Pinka bio šest mjeseci na crnoj listi i angažovao je advokatsku firmu i skinut je s te crne liste”, ističe politički analitičar Sead Numanović.

No proces nije lak, nerijetko i dugotrajan. Pokazuju to primjeri poput SDS-a, koji je na listi više od dvadeset godina. Oni koji su uspjeli skinuti se izolovani slučajevi. Potezi moraju vratiti kredibilitet da politika radi u korist države, a ne protiv nje. Osim finansijske nestabinosti izvjesna je i diplomatska. Osobe sa crne liste postaju sve nepoželjniji faktor među stranim zvaničnicima.

“U modernom svijetu bi to bilo kad vas stave na crnu listu već dovoljno da tražite razloge i mogućnosti da s te liste budete obrisani jer niko ne želi s vama da sarađuje”, ističe politički analitičar Zoran Pavlović.

A umjesto težnje da uklone ime sa crne liste, domaći akteri češće se odluče za inat. Kao odgovor na gašenje bankovnih računa Milorad Dodik najavio tužbu protiv Američke vlade.

“Što se nas tiče - tačka na sankcije. Neka piše ko šta hoće, govori šta hoće”, poručuje.

Međutim, tačku nije tako jednostavno staviti. Ta poluga je u rukama onih koji sankcije određuju. Ipak, nije Dodik jedini koji izlaz traži na pogrešnom mjestu.

“Tražio sam od Vijeća ministara da riješe problem. To je, uostalom, ljudsko pravo da primam plaću”, kaže Marinko Čavara, zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH (HDZBiH)

Zbog ugašenih bankovnih računa su zabrinuti, ali ne i zbog destabilizirajuće politike u kojoj leži ključ problema. Vladajući iz RS-a popunili su redove crne liste. Izlaz za isplatu plaća, navodno, vide.

“Našli smo rješenja, rješenja nisu za javnost”, poručuje premijer RS-a Radovan Višković.

A ono za brisanje imena se ni ne trude naći. Svakodnevnica otežana, sankcije na snazi, novi -veći problemi u najavi.

“Nemoguće je opstajati u savremeno doba. Dolazi do jedne blokade i to je izuzetno veliki problem”, upozorava Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Problem koji može potrajati dugi niz godina. Sankcionisani sebi mogu pomoći jedino promijenom vlastite politike. Opcija je više. Obratiti se Saveznom sudu u SAD-u ili kontaktirati direktno OFAC i tražiti pomilovanje. Ali uz to moraju dokazati da su promijenili ono zbog čega su sankcionisani. Sudeći po politici otpora, teško da bi se bilo ko od bh. zvaničnika na bilo koji od ovih poteza odlučio.

federalna.ba

Crna lista
Mreža NSRS američke sankcije Crna lista
0 23.04.2024 21:55
Mreža Crna lista sankcije
0 09.04.2024 21:44
Irena Hadžiabdić Crna lista
0 03.04.2024 19:30
Milorad Dodik Crna lista SAD
0 02.04.2024 20:02