Sjećanje na genocid u Srebrenici: Izložba "Underground-Pod zemljom"

Povodom obilježavanja tri decenije od genocida u Srebrenici, Arhiv Federacije BiH je u sarajevskoj OŠ „Osman Nakaš“ organizirao postavku izložbe pod nazivom „Underground-Pod zemljom“.

Riječ je o 30 fotografija iz 14 masovnih grobnica. One se čuvaju u fondovima Arhiva Federacije BiH i Memorijalnog centra Srebrenica, predstavljaju autentično svjedočanstvo o razmjerama počinjenog zločina te podsjećaju na nevine žrtve presuđenog genocida.

Hajrudin Ćuprija, direktor Arhiva Federacije BiH, za portal federalna.ba kaže:

"Projekat ima za cilj provođenje UN-ove Rezolucije o genocidu u Srebrenici, odnosno njenog stava 2 koji glasi: “Osuđuje se bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, razvijanjem odgovarajućih programa i kroz svoje obrazovne sisteme, kao znak sjećanja a u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave ponovnog genocida u budućnosti“.

Arhiv Federacije kao kulturno-memorijska ustanova te JU OŠ „Osman Nakaš“ Sarajevo kao obrazovna ustanova, nastoje sistemski i programski odgovoriti na zahtjeve UN-ove Rezolucije o Srebrenici.

Tako se podsjećanjem na dokumentirane činjenice čuva sjećanje na zločin protiv čovječnosti, odnosno na masakr počinjen iz mržnje nad nevinim i nejakim žrtvama. Izložba također poučava da zluradost i ubijanja ne pripadaju etici humaniteta; opominje i podstiče narativ sjećanja koji bi se trebao ugraditi u moralno tkivo, svijest i savjest ljudi, s ciljem da se takav civilizacijski poraz ne ponovi. Izložba je u konačnici doprinos ideji budućnosti mira i nastojanja sprječavanja historijske reverzibilnosti i osporavanja istine čime se pozivaju i druge institucije, naročito kulturno-obrazovne da programski rade na kulturi sjećanja kao i na kulturi borbe protiv zločina. 

Kako za naš portal navodi direktor Arhiva Federacije BiH, tokom genocida u Srebrenici počinjenog u ljeto 1995. godine, uz najmanje  8 372 ubijenih bošnjačkih muškaraca  i dječaka, stradale su 563 maloljetne osobe, a 60 žena se vodi kao nestale.

"Primarne grobnice gdje je pronađeno po 1.000 ubijenih su: Pilica (Zvornik), Brana Petrovci (Zvornik), Kozluk (Zvornik), Grbavci (Zvornik) i Glogova (Bratunac). Najveća sekundarna grobnica je Kamenica (Zvornik) gdje su ekshumirane 1.153 osobe. Najudaljenija masovna grobnica Srebreničana je pronađena u Kalinoviku, 200 kilometara od Srebrenice. Jedna žrtva je pronađena u pet grobnica. No, svega je pronađeno sedam kostiju, a da bi skelet bio kompletan, fali još 200 kostiju"- kaže Hajrudin Ćuprija. 

Fotografije, prikazane na izložbi, potječu iz sljedećih masovnih grobnica:

Bratunac 11.05.2005. godine

Buljim- Slatina, Srebrenica 08.06.2004.godine

Sandići-Bratunac 16.06.2004.godine

Budak-Srebrenica 10.05.2005.godine

Bijećeva-Bratunac 05.08.2004.godine

Skelani-Srebrenica 26.04.2006.godine

Potočari-Srebrenica 10.07.2007. godine

Budak-Srebrenica 10.07.2007.godine

Ogradice-Vlasenica 11.06.2003. godine

Lažete (Orahovac)-Zvornik

Branjevo,

Konjević Polje,

Zeleni Jadar,

Skladište u Kravicama

Izložbu će  večeras otvoriti Kada Hotić-potpredsjednica Udruženja Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, a prisutnim će se pored Hajrudina Ćuprije-direktora Arhiva FBiH također obratiti; Jasna Duraković-Federalna ministrica obrazovanja i nauke; Hasan Nuhanović, pisac i publicista, predstavnik Memorijalnog centra Srebrenica te Edin Đedović, direktor JU OŠ „Osman Nakaš“ Sarajevo. U okviru otvaranja izložbe, učenici spomenute škole izvest će prigodan program.

Podsjećamo, 23. maja 2024.  Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je  rezoluciju o genocidu u Srebrenici prema kojoj se 11. juli obilježava kao Međunarodni dan refleksije i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, nakon usvajanja rezolucije kazala je kako je mala zemlja uspjela ostvariti pravdu.

“Uspjeli smo ovu malu zemlju izdići u svijet, da je priznaju, da upoznaju, da procijene ovo zlo koje je bilo, da se pamti, da se ne zaboravi. Iako smo u srcu Evrope doživjeli genocid, ostali bez svojih najmilijih i doživljavali poniženje ovih godina od strane negatora genocida”. prokomentirala je Kada Hotić.

Kroz više presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao upravo UN, utvrđeno je da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid u kojem je ubijeno  više od 7 000 muškaraca i dječaka. Ovaj sud je zbog genocida i drigih zločina u Srebrenici osudio 19 osoba, kojima je izrečeno pet doživotnih kazni i 219. godina zatvora.

federalna.ba/Indira Karić