"Taman bio kralj Zvonimir, bez legitimiteta neće predstavljati Hrvate"

Milan Sitarski, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz  Mostara  kazao je u emisiji Otvoreni studio, urednice Jasenke Tica Isović, na Federalnom radiju da nije optimista kad je riječ o ishodu pregovora o ustavnim i izmjenama Izbornog zakona. Komšić u užem tumačenju nije prekršio zakon, ali njegov legitimitet kod Hrvata je nula- naglasio je Sitarski koji je stava da se stranci moraju aktivnije uključiti u proces pregovora.

Pretpostavljam da su SAD i EU napravile ovu pauzu zbog pogrešne procjene da će sve to ići mnogo lakše nego što su očekivali i to je posljedica njihovog nedovoljnog poznavanja materije, jer su se tek tokom ljeta ove godine aktivnije uključili i sad je očito došlo do nekog zasićenja- kazao je Sitarski.

„A postali su svjesni najprije toga da ne postoji bazični društveni konsenzus o katakteru Ustava BiH. Ipak treba pohvaliti to da su se konačno nakon dvadeset i nešto godina konačno udubili u problematiku. Očekivano je bilo da budu šoku zbog dubine problema kojeg imamo. U svakom slučaju očekujem nastavak polovinom januara.“

Šta će biti vidjet ćemo- kazao je Sitarski.

„Preporučio bih međunarodnim diplomatama da siđu sa diplomatskih visina pokušavajući da ne uprljaju ruke našim balkanskim problemima nego da budu pravi posrednici. I to što se pričalo da vrše pritisak na određene političke opcije, ja bih volio da stranci sami izađu i jasno kažu šta je od toga tačno i koja im je pozicija, koji je formalni zajednički stav SAD-a i EU, šta im je poželjno, a šta neprihvatljivo. Ovo sve do sad je neka faza pripreme za prave pregovore.“

Neka stranci naše prijedloge propuste kroz prizmu svojih temeljnih vrijednosti i da vidimo koji su nam to neki elementarni principi, nekad su nam puno brutalnije govorili šta da radimo. Ne očekujem da se ponašaju kao Ashdown ili Petritsch, ali isto tako se ne mogu ponašati kao da smo mi na Marsu, a oni istraživači koji izučavaju leptire- poručio je Sitarski.

„Viši stepen involviranosti od puke opsrevacije je nužan.“

Ne znam šta je motiv HDZ-a BiH u pregovaračkom procesu, ali znam otprilike šta bi moglo biti rješenje.

„Logično je da postoji interes stranaka, ali ne zaboravite da stranke predstavljaju građane. I SDA i HDZ i SDP i Našu stranku i tako dalje. Ako građani žele drugačije neka ne glasaju ili neka naprave svoje nezavisne liste ili šta već, ako već toliko preziru stranke i stranačke nomenklature. Kad je riječ o rješenju za postizanje dogovora na tragu sam toga da se moraju ispuniti sve presude međunarodnih i domaćih sudova, i to je moguće, ali samo ukoliko bi se te odluke posmatrale samo u okviru svoga merituma, a ne da svako od nas daje svoje tumačenje šta je rečeno presudom. Pa tako dođemo do tumačenje da je presudom presuđeno da BiH mora da promjeni Ustav do te mjere da se izmijeni njen državni karakter. Sud je vrlo jasno identificirao povrede prava u nekoliko slučajeva u kategoriji građana. I zaista postoji diskriminacija da možete u određenim situacijama biti birani ukolio se ne izjašnjavate kao pripadnik jednog od tri konstitutivna naroda. Pa tako ni teorijski ne možete da uđete u državni Dom naroda niti možete biti kandidat za člana Predsjedništva. I to treba riješti. Ali meritumom presude.“

Ali istovremeno ne smije se dogoditi ni da Hrvate predstavlja neko ko nije dobio većinu hrvatskih glasova taman on bio kralj Zvonimir- kazao je Sitarski.

„Protiv sam brisanja nacionalnog predznaka ispred članova Predsjedništva i ispred naziva klubova u Domu naroda. Ali sam za to da se otvori kandidatura i hrvatskog i za bošnjačkog i za srpskog člana Predsjedništva svim građanima BiH bez obzira na nacionalnost. Ali vrijednost glasa unutar istog naroda da ovisi o izbornoj jedinici. Građanska komponenta je za građanske organe vlasti.“

Ne pričamo o torovima već klubovima naroda- izričit je Sitarski.

„Kad je riječ o Predsjedništvu njegovi članovi treba da predstavljaju narod iz kojeg dolaze, ali pošto ne postoji član Predsjedništva iz reda Ostalih sasvim je legitimno da se i ostali opredjeljuju hoće li glasati za srpskog, hrvatskog ili bošnjačkog kandidata za člana Predsjedništva. Logično je da ulaze u Predjedništvo kao pripadnici naroda, ali istina treba da predstavljaju sve građane. Dakle, da preciziram predstavlja narod iz kojeg dolazi, ali i cijelu BiH.“

Istina je da treba imati mehanizme i sisteme na način da nema mogućnosti izdvajanja iz sastava države nema prijenosa nadležnosti. Po sadašnjem stanju i važećem zakonu tvrdim da glas Bošnjaka iz Zapadne Hercegovine vrijedi mnogostruko više nego glas Bošnjaka iz Sarajeva ili Tuzle. I to je anomalija koja se mora ispraviti baš kao i kod Hrvata i Srba. Naravno, govorim o popunjavanju organa i institucija koji služe isključivo predstavljanju naroda. S tim da hrvatsko pitanje gori.

„Inzko je kazao da je presuda u predmetu Ljubić implementirana, ali zanmimljivo da ništa dalje od toga nije uradio, vrlo onako jedno kreativno njegovo tumačenje. Inzko je trebao da zna da mi imamo rupu u Izbornom zakonu. I sa tom rupom smo izašli na Izbore 2018. I onda je jedno tehničko, operativno tijelo i to je presedan kakav se ne viđa, dakle CIK je uzeo na sebe prerogative zakonodavne vlasti. I odlučili popuniti Dom naroda po popisu iz 2013. Ali to se valjda podrazumijeva, pa nećemo se valjda držati popisa iz 1991., a proveden novi 2013. To je bilo neko njihovo kompromisno rješenje, jer su zadržali bizarnost da se iz svakog kantona delegira po jedan kandidat iz svakog konstitutivnog naroda potpuno nezavisno od toga koliko pripadnika toga naroda živi u svakom od tih kantona. I time su samo još jednom ozvaničili te ekstremne disproporcije.“

Komšić u užem tumačenju nije prekršio zakon, ali njegov legitimitet kod Hrvata je nula. Plus šta je sa popunom Izbornog zakona, kad ćemo donijeti izbrisane odredbe- to su sve pitanja koja traže odgovor- zaključio je Sitarski.

federalna.ba/Jasenka Tica Isović