Izložba "Prostranstva", autora Josipa Mijića, bit će otvorena 17. svibnja, s početkom u 19 sati, u Franjevačkom muzeju i galeriji Široki Brijeg u okviru obilježavanja Međunarodnog dana i Europske noći muzeja 2025. godine.
Postavka je nova je samostalna izložbu dr. art. Josipa Mijića, umjetnika i istraživača koji već dugi niz godina pomiče granice digitalne umjetnosti, kombinirajući računalnu estetiku s dubokim konceptualnim razmišljanjem.
U ovom ciklusu fokusirana je pažnja na promišljanje algoritamske logike, vizualne poezije i promjena koje donosi vrijeme. Ovaj trokut simbolično smješta "Prostranstva" u nasljeđe generativne umjetnosti koja je temeljena na vremenskim elementima, a istovremeno predstavlja jedinstveni doprinos suvremenoj vizualnoj kulturi.
Ciklus se sastoji od vertikalnih video-instalacija koje se generiraju pomoću umjetne inteligencije. Svaki rad pruža meditativni uvid u matematičku logiku koja se polako razvija, prikazujući neprestano mijenjajuće, simetrične oblike u stvarnom vremenu. Te pulsirajuće forme nalikuju apstraktnim konstelacijama ili neuronskim vezama, simbolizirajući nevidljivu arhitekturu digitalnog uma, oblikovanu brojevima i algoritmima, priopćeno je iz Franjevačkog muzeja i galerije Široki Brijeg.
Josip Mijić rođen je 11. travnja 1975. u Travniku. Godine 2002. diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, sa sjedištem u Širokom Brijegu, u klasi prof. Ante Kajinića.
Godine 2005. završio je poslijediplomski studij Ars sacra pod mentorstvom istoga profesora i stekao zvanje magistra Ars sacra.
Na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru od akademske godine 2010./2011. započeo je izradu doktorske disertacije iz područja umjetnosti, polja likovnih umjetnosti, grane slikarstva, s temom „Tmasto i materijalno u vizualizaciji transcendentnog u sakralnom slikarstvu“, pod mentorstvom prof. Ante Kajinića. Doktorirao je 2017. na ALU Široki Brijeg.
Izvanredni je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru, sa sjedištem u Širokom Brijegu.
Autor je dvaju vitraja u crkvi Uznesenja Marijina u Trebižatu pokraj Čapljine, šest vitraja u crkvi sv. Ilije u Masnoj Luci na Blidinju, pet vitraja u crkvi sv. Franje Asiškoga u Čapljini, vitraja u kapeli sv. Franje u Gornjem Vukšiću te triju postaja Križnog puta u crkvi Navještenja Gospodinova u Širokom Brijegu.
Diplomski rad „Informel u hrvatskom slikarstvu“ objavljen mu je u prvom broju časopisa za umjetnost, kulturu i znanost Akademija Akademije likovnih umjetnosti Široki Brijeg i Franjevačke galerije.
federalna.ba/Fena