Simbol ratnog otpora - 30. godišnjica od osnivanja dobrinjske ratne bolnice

videoprilog Hane Porić (Dnevnik 3)

U sarajevskom naselju Dobrinja obilježana je 30. godišnjica od osnivanja dobrinjske ratne bolnice. Nekada mala ambulanta silom prilika prerasla je u ratnu bolnicu koja je za stanovnike Dobrinje tada značila jedino mjesto za pružanje hitnih medicinskih usluga. U ratnom stanju, značila je spašavanje života. Trideset godina kasnije, bolnica je simbol otpora, a ove godine prvi put je zvanično uz prigodan program obilježena godišnjica osnivanja.

U opkoljenom Sarajevu, na liniji razgraničenja našlo se naselje Dobrinja. Prvo do uporišta Vojske Republike Srpske. U obruču, vođene su bitke za teritoriju i opstanak. U tom teškom vremenu, hrabrost i spremnost stanovnika Dobrinje bili su presudni. Kako na liniji odbrane, tako i u dobrinjskoj bolnici. Bez potrebne opreme, vode i struje vršene su lakše, ali i zahtjevnije operacije.

“Bilo je vrlo teško, pogotovo za mene kao direktora i osnivača, odgovornog za rad. Treba kontrolisati i logistiku i stručni rad i odabrati operacije. U početku nismo imali ništa ni jesti. Znali smo nešto naći u jedan sat noću i za taj dan da smo doručkovali”, prisjeća se Jusuf Hadžir, direktor ratne dobrinjske bolnice.

“Bilo je jako teško. Međutim, smo svi tada bili jako veseli i srcem i dušom smo radili, radovali se svakom našem uspjehu, pomoći. Bilo je i tužnih dana kada smo i plakali kad izgubimo pacijenta, ali svi koji smo radili u bolnici i dan danas se osjećamo kao jedna velika porodica”, ističe Jadranka Jelić, liječnica u ratnoj dobrinjskoj bolnici.

Trideset godina kasnije, ova bolnica je simbol otpora, a tadašnjim uposlenicima je, kažu, poveznica za cijeli život. A Dobrinjci i danas pričaju o njihovom doprinosu i iskazuju veliku zahvalnost.

“Nismo mogli izaći odavde i kad se napravila prava bolnica onda je kod boraca i civila zaživio pravi moral. Znaju da će biti spašeni, da će im neko pružiti pomoć. Koliko su heroji na linijama dali doprinos, dali su ga i dobrinjska ratna bolnica i njeni heroji u bijelom”, kaže Denis Muminović, predsjednik Udruženja Prve dobrinjske brigade.

“Sigurno bi na spomenicima bilo više imena poginulih i umrlih da nije bilo ovih ljudi. Trebamo ih se sjećati. Zvali smo ih heroji u bijelom”, podsjeća Taib Delalić, pomoćnik načelnika za boračka i socijalna pitanja i zdravstvo Općine Novi Grad.

Dobrom voljom i željom da pomognu onda kada je to najviše trebalo, heroji u bijelom su od male urgentne ambulante osnovali ratnu bolnicu. U nehumanim uslovima činili su čuda i spašavali živote.

federalna.ba

Dobrinjska ratna bolnica Dobrinja Sarajevo