Sesija "Kruga 99" - Evropski energetski suverenitet i integracije Bosne i Hercegovine

Projekat Južna plinska interkonekcija između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske ogledalo je svih strukturnih i političkih slabosti BiH, izjavio je prof. dr. Hazim Bašić kao uvodničar na današnjoj redovnoj nedjeljnoj sesiji asocijacije intelektualaca „Krug 99“ u Sarajevu o temi „Evropski energetski suverenitet i integracije Bosne i Hercegovine“.

Južna plinska interkonekcija nije tek infrastrukturni projekat već konkretan test sposobnosti Bosne i Hercegovine da djeluje kao suverena država, kazao je Bašić.

- Razvoj događaja u vezi s ovim projektom se premješta iz institucionalnog okvira u sferu paralelnih političko-lobističkih i poslovnih aranžmana. Postoji opasnost od privatizacije strateške energetske infrastrukture prije nego što ona bude uspostavljena. Budućnost BiH u domenu energetike se sve više kreira kroz neformalnu mrežu uticaja. Kontrola nad plinskim tokovima može postati instrument političke moći koncentrisan u uskom krugu aktera. Ova investicija bi državu mogla odvesti iz ruske energetske zavisnosti u zavisnost sumnjivog privatnog monopola – Bašićeve su riječi.

Po njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina i druge države što nisu člance Evropske unije (EU) lagana su meta za MAGA pokret „jer firme bliske Trumpovoj administraciji ne moraju poštovati EU pravila nego u dogovoru s lokalnim političarima, lakše mogu doći do ispunjenja svojih interesa“.

Iz Brisela je poslana poruka da svi zakoni usvojeni u BiH moraju proći konsultacije s EU, pa u ovom kontekstu, EU integracije BiH nisu u skladu s MAGA biznis interesima, naglašava on.

Predsjednik Abraham grupe A. Kabiri tvrdi da će njegova kompanija Aluminij Industries postati glavni uvoznik američkog plina za BiH. Njegova kompanija je već potpisala memorandum u SAD o opskrbi LNG s kompanijom Venture Global Comodities. Također, već je potpisan ugovor ne 20 godina između Aluminij Industries s albanskim Albgasom o opskrbi američkim LNG za 1 mlrd m3 godišnje (čvorište u Albaniji). Od toga 0,5 mlrd m3 godišnje ide za Abraham grupu od 2030. godine. Ovo je svojevrsan udar na suverenitet države koja još uvijek nema ni zakon o plinu ni izgrađen plinovod, kao ni jasnu viziju svoje energetske budućnosti. Aluminij Industries je dakle već zakupio jednu trećinu kapaciteta budućeg gasovoda, što je dva puta više od sadašnje potrošnje plina u BiH, istakao je također Bašić.

LNG je skuplji od plina koji stiže cjevovodima. Kapaciteti LNG-a na Krku zakupljeni za narednih 13 godina! Kapacitet terminala je 3,5 mlrd m3, a za nabavku ovog plina je zaintesovano nekoliko država koje čekaju raspis Plinacro da bi mogli zakupiti kapacitete. Na aukciju za kupovinu plina se ulazi značajnim depozitima.

- Hrvatska je prije potpisivanja međudržavnog sporazuma s BiH tražila da se naša država obaveže da će godišnje kupovati 1,5 mlrd m3 (što je oko 40 % ukupnog kapaciteta terminala na Krku!).  Ako BiH ne bude mogla naručiti plin u količini koju zahtijeva Hrvatska (što je količina šest puta veća od naše sadašnje potrošnje plina), jedna od alternativa je da plin bude nabavljen putem Aluminij Industries – riječi su ovog uvodničara na današnjoj sesiji "Kruga 99".

Ko će suštinski upravljati energetskim suvereniteteom FBiH ako privatni kapital unaprijed osigura energent, a javne insititucije omoguće infrastrukturu i regulatorni okvir, problematizira on.

Bez vlastite strategije i institucionalnog odgovora, BiH rizikuje da ključni segment energetske sigurnosti prepusti paralelnim strukturama moći, zaključio je.

- Kad je u pitanju BiH, konture 'novog poretka' se već odslikavaju u domenu energetike - zapadni LNG za FBiH a istočni, ruski gas, za RS. Države nigdje iako postoji ustavni osnov da javne korporacije ovog tipa trebaju biti uspostavljene na nivou države – kazao je Bašić.

Diverzifikacija energetskih izvora ne smije biti izgovor za netransparentne aranžmane i projekte koji nisu na liniji EU energetskih strategija. Bosna i Hercegovina ne treba plinovod po svaku cijenu, posebno ne po cijenu gubitka kontrole nad vlastitim energetskim suverenitetom.

Ako Bosna i Hercegovina želi evropsku energetsku budućnost, odluke o strateškim infrastrukturnim projektima moraju biti usklađene s dugoročnom tranzicijom. U suprotnom, gasovod kojeg predstavljaju simbolom energetske sigurnosti mogao bi postati simbol strateške ovisnosti i faktor usporavanja EU integracija, zaključio je uvodničar.

Predsjednik „Kruga 99“ Adil Kulenović je povodom ove teme rekao da ono što nedostaje Bosni i Hercegovini nije samo plinovod već sveobuhvatna državna energetska strategija.

Ta strategija, prema Kulenovićevim riječima, mora da definiše korake ka smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima bilo koje vrste, usklađuje domaće propise s evropskim standardima, postavlja dugoročne ciljeve koji uključuju i pripremu za tehnologije sutrašnjice poput fuzije.

- Bez takve strategije, Južna interkonekcija može biti skupa avantura koja može produbiti političke podjele i institucionalnu fragmentaciju umjesto da bude most ka evropskoj budućnosti. Naš zadatak danas nije samo da kritikujemo postojeći model već da ponudimo viziju u kojoj energetska politika služi građanima a ne uskim interesima. Viziju u kojoj BiH gradi svoju budućnost na temeljima koji su čisti, pravedni i održivi. Jer, kako je rečeno u Briselu: "Energetski suverenitet je preduslov za pristupačnost, ekonomsku konkurentnost i sigurnost" – riječi su Adila Kulenovića.

Odbijanje ugljena, a zatim guranje skupog plina kao rješenja, nije dosljedna ekološka politika. To je geopolitička i ekonomska igra koja ostavlja BiH u poziciji vječnog energetskog taoca - bilo da je u pitanju Rusija, SAD ili neko drugi. Stoga, dugoročna strategija za BiH mora biti da iskoristi svoj potencijal za obnovljive izvore i energetsku efikasnost umjesto da gradi skupe fosilne zamke koje će plaćati buduće generacije. To je jedini put ka stvarnoj nezavisnosti i zdravijoj okolini, zaključio je predsjednik "Kruga 99".

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.