Šerić-Haračić: Zarazne bolesti životinja stavljene u drugi plan
Gošća Federacije danas bila je Sabina Šerić-Haračić, profesorica u Zavodu za epizootiologiju Veterinarskog fakulteta Sarajevo.
O tome da se koronavirus može prenijeti sa čovjeka na psa kaže da se bolesti koje se mogu prenijeti sa životinje na ljude, ali i obratno, nazivaju zoonozama.
"Do sada je najveći fokus bio na bolestima čiji su nosioci životinje i koje se prenose putem hrane, putem insekata vektora ili direktnim kontaktom na ljude. Korona nažalost nije ni prvi ni posljednji primjer da se prijenosi uzročnika bolesti dešavaju i u drugom smjeru."
Zarazne bolesti životinja su u posljednjih 30 godina u BiH stavljene u drugi plan.
"Na nivou države i svih javnih budžeta i onaj mali dio koji se odvaja za razvoj poljoprivrede, uključujući i veterinarski nadzor nad bolestima životinja iznosi tek 5 do 8% tog ukupnog izdvajanja, što je nekih 5 do 8 miliona maraka. To je nadzor nad bolestima i biljaka i svih vrsta životinja, svih bolesti životinja od kojih je većina zoonotska. Samo za primjer, program kontrole vakcinacije bruceloze u BiH koji je proveden je godišnje koštao od 2 i po do 5 miliona KM. To je znači jedna vrsta životinja, jedna bolest."
Ističe da je sa takvim sredstvima vrlo teško, skoro nemoguće, napraviti sveobuhvatne programe nadzora kojim bi ustanovili stvarno stanje prisustva bolesti među životinjama, a tako bi napravili ineki skrinig mogućnosti i rizika za zdravlje ljudi.
"Mnoge bolesti se i dalje javljaju, međutim s obzirom na obim nadzora koji se vrši nad tim bolestima, ono što mi vidimo je samo vrh ledenog brijega."
"Mjera koja je dosta nepopularna i djeluje prilično drakonska, uništavanje bolesnih životinja, ja bih je prevela u koncept hirurške intervencije za preživljavanje ukupnog organizma i morate ih odstraniti. Takav način upravljanja bolesnim životinjama predstavlja trošak zbog bolesti. Znači bolest se već pojavila i mi smo prisiljeni da je adresiramo na taj način. Bolesti pored toga izazivaju i gubitke a oni se očituju u smanjenoj količini proizvoda, smanjenoj iskoristivosti životinja, u neadekvatnom kvalitetu tih proizvoda, o neiskoristivosti za njihovu namjenu kao hrane i ti gubici, kadane prepoznajemo da nam je bolest prisutna, desetostruko prevazilaze troškove sa kojima se susrećemo kada bolest eventualno otkrijemo."
O ulozi Veterinarskog fakulteta u pandemiji koronavirusa Šerić-Haračić kaže da laboratorija za forenzička i molekularna ispitivanja je od samog početka prepoznata po svojim kapacitetima, a naročito po stručnosti kadra,te je uključena u sistemdetekcije SARS-Cov-2 virusa u humanim uzorcima.
"Taj naš rad se odvija kontinuirano i danas. Znači predstavljamo dio sistema i na usluzi smo građanima."
Koronavirusi u veterinarskoj medicini nisu nepoznanica, imamo i mačiji, i
goveđi i pseći korona virus, kunića, šišmiša. Prelazak virusa sa životinjskih vrsta na čovjeka nije zabilježen. Očigledno da se desio evolutivni incident u kome je virus sa šišmiša prešao na čovjeka.
"Na samom početku pandemije Svjetska zdravstvena organizacija za zdravlje životinja je potakla sve veterinarske laboratorije da se aktivno uključe i pomognu sektoru javnog zdravstva u programima i mjerama detekcije oboljelih od koronavirusa."
"Oprema koja je početkom godine došlana Veterinarski Institut je nabavljena kroz regionalni projekat koji je finansirala međunarodna agencija za atomsku energiju, a koji je plasiran na teritoriju BiH posredstvom naše nacionalne agencije za atomsku energiju. Taj projekat nas je upravo pripremio na ovakav kompetentan odgovor i u uključivanju u obradu humanih uzoraka na SARS-Cov-2 infekciju zato što se radilo o projektu koji je jačao kapacitete molekularne detekcije jako opasnih, prekograničnih virusnih oboljenja. ona je prvenstveno bila za to namijenjena ali desio se ovaj konkretan primjer te je mobilizirana u te svrhe."
O saradnji sa Veterinarskim zavodom u Mostaru i Veterinarskim institutom RS-a “Dr Vaso Butozan” profesorica navodi da je ona jako dobra.
federalna.ba