Šehić: HDZ-ov prijedlog neprihvatljiv, ali i građanski koncept SDA

Gost današnjeg izdanja Rezimea bio je Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH.

Za početak kaže da je prijedlog HDZ-a apsolutno neprihvatljiv.

"Građane države koji ne žele da pripadaju ni jednom ni drugom ni trećem narodu, nego svoj identitet traže na neki drugi način, tjerati da budu opet na listama gdje imamo tri konstitutivna naroda je apsolutno neprihvatljivo. I s moralne, ljudske strane. Ja znam da je to taj prijedlog od HDZ-a u kojem se govori da ne treba mijenjati Ustav BiH, a mogu se implementirati odluke. Ako u Ustavu ostane iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata, šta to znači. Evo hipotetički da neko na toj listi etničkoj, koji ne pripada nijednom od tri naroda, dobije najviše glasova. Kako će on biti član Predsjedništva, pošto nije Hrvat ili Srbin ili Bošnjak, a u Ustavu stoji da mora biti iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata. To je paoslutno neprihvatljivo. Moram reći i da je jasan stav, pa i administracije SAD-a, jasan je stav i odluka Evropskog suda za ljudska prava da se iz Ustava BiH, da bi se implementirala posebno odluka Zornić koja implementira i sve četiri ostale odluke, etnički prefiks mora brisati. I američki državni sekretar Blinken je rekao jasno da nema Dejtona 2, moraće se izvršiti ograničene izmjene Ustava kako bi se omogučile izmjene Izbornog zakona."

Ističe da je moguće postići dogovor oko brisanja etničkih prefiksa.

"Ako su političari odgovorni sudske odluke su obavezujuće. O njima nema rasprave, one se moraju provoditi. Poštivajući odluke Evropskog suda za ljudska prava za mene kao pravnika je nesporno da se te odredbe moraju brisati. To je stav svih, pa čak i dobrog dijela Evorpskog parlamenta. Mi ipak moramo pokazati jednu odgovornost i prema građanima ove zemlje. Ovakav prijedlog je npr. za mene kao građanina koji se etnički neopredjeljuje poražavajući. Ima li iko pravo da nas ponižava? Imamo mi još uvijek dostojanstva kao građani, premda su oni kroz ovih 25 godina ubili kod ljudi dostojanstvo i nadu u bolji život. Problem u dogovoru naših političara je da među njima vlada veliko nepovjerenje. Ovdje nema dijaloga, nema kompromisa. Ovdje se kompromis smatra porazom. Protiv sam i onog ambijenta neko će dobiti, a neko će izgubiti. Tada nije dobro ni onome ko je dobio. Ovdje ljudi sebi daju za pravo da nešto daju ili uzimaju. Nas štiti Ustav, nas štite i odluke Evropskog suda za ljudska prava, Evropska konvencija koju je BiH ratificirala i potpisala. Oni nas štite, ne treba da me štiti nijedan političar. Zato smo u ovakvoj situaciji jer mi svoju pravnu zaštitu treba da tražimo kod institucija ove države, a ne kod političara."

Demokratija nije razgovor iz rovova

Šehić pojašnjava da je uloga medijatora da pokušaju iznaći rješenje.

"Ukoliko postoji politička volja, ali u prvom redu politička odgovornost prema građanima ove države, bez obzira na njihovu etničku pripadnost ili nepripadnost, oni moraju to implementirati na način gdje će poštivati jedan drugog i gdje se niko neće osjetiti dobitnikom i gubitnikom. Ali pošto mi nismo ni demokratska država, mi još uvijek učimo šta je demokratija. Demokratija nije razgovor iz rovova, već podrazumijeva da razgovaramo otvorenih karata. Sve političke stranke treba sve svoje prijedloge da stave na stol i da o njima razgovaraju. I onda da dođu do optimalnog rješenja. Nekorektno je da se samo napada jedna politička stranka, a niko ne nudi rješenje.Nadam se da će ova neka vrsta invazije međunarodnih predstavnika uroditi plodom. U BiH je postalo normalno ono što je u demokratskim državama nenormalno. Nenormalno je da je ovdje sistem vrijednosti urušen, da se za istinu kažnjava, a za laž nagrađuje. Nenormalno je da se odlučuje van institucija ove države. Stekao sam dojam da neki stranci više žele dobro ovoj državi i građanima nego političari koje biramo."

Na pitanje da li brisanje etničkih prefiksa automatski znači građansku državu, kaže: "Ja sam se uvijek zalagao za građansku BiH, BiH koja će biti uređena na principima parlamentarne demokratije. Ako građaninu kao slobodno ljudskom biću date mogućnost da ostvaruje svoja prava, on može da slobodno bira. Pravo da mogu birati svoj etnički identitet pa da ga mogu mijenjati treba spriječiti jer se vrlo često zloupotrebljava od strane pojedinaca iz izbornih stranaka. To treba spriječiti i Ustavnom i Izbornim zakonom. Mi ovdje više živimo zloupotrebu ljudskih prava nego njihovo poštivanje. Ja sam optimista nakon razgovora u ponedjeljak sa Palmerom i Eichhorst koji je bio iskren i otvoren. Rečeno nam je da nemaju nikakav pripremljeni prijedlog. Danas o građanskom konceptu govore oni koji su bili apsolutno protiv građanskog koncepta. I ja njima apsolutno ne vjerujem. Evo vidimo da predsjednik SDA govori o građanskom konceptu. Građanski koncept i nacionalno se apsolutno mogu harmonizirati kada omogućite istinsko pošitvanje ljudskih prava i slobodu ljudi. U principu, svako je ovdje građanin. Građani su u ovim razgovorima bačeni u zapećak. Nadam se da će političari shvatiti da moraju doći do određenih rješenja jer ova država će ostati bez građana."

Mi živimo asimetrična rješenja

Naglašava da je najzahvalniji Sjedinjenim Američkim Državama koje su zaustavile rat i spriječile dalja ratna stradanja, žrtve, progone i ratne zločine.

"Druga stvar, oni najbolje znaju, jer oni su pregovarali i u Washingtonu, a posebno u Dejtonu, na koji se način sve razgovaralo. I oni jako dobro znaju situaciju u BiH i mislim da je, u dobrom dijelu, i razumiju. Ali ovdje su različiti koncepti unutar BiH. Ali mi svi želimo jednu normalnu državu gdje ćemo se osjećati sigurnim, gdje ćemo osjećati jednakost pred zakonom. To je najbitnije za svaku demokratsku državu. Vratiti sve u institucije i onda razgovarati na jedan sasvim drugačiji način, poštivajući jedni druge, izbjegavati teške riječi, spustiti loptu na zemlju i da razgovaramo kao ljudi."

Šehić kaže da živimo asimetrična rješenja.

"Bilo bi jako dobro da se to sve harmonizira, da svi na isti način možemo birati prve ljude entiteta itd. Ali takva su bila ustavna rješenja. ustav se sigurno može mijenjati po posebnoj proceduri, dvotrećinska većina i kad govorimo o ovome, zašto je jako bitno da imamo medijatore - oni moraju voditi računa da oni mogu doći do prijedloga, ali se mora voditi računa ako je promjena Ustava da mora glasati 2/3 poslanika. I koliko sam shvatio oni upravo žele da dođu do takvih rješenja, da se kroz dogovor obezbijedi ta dvotrećinska većina, a za izmjene Izbornog zakona ide sasvim drugi način odlučivanja. Jako je bitno da političari u BiH najozbiljnije shvate situaciju, da pokažu da žele razgovor i dogovor." 

Ako ne dogovore izmjene, izbori će se održati po starom Izbornom zakonu

Pojašnjava da je krajnji rok za izmjene 31. januar kako bi se CIK-u omogućilo da donese nove provedbene akte.

"Odluka o održavanju izbora donijet će se početkom maja. Ja bih bio najsretniji da dođe do izmjene Izbornog zakona u BiH, ali ne samo u ovom segmentu. Zaboravljamo jako bitan segment. Mi imamo kontaminiran izborni proces. Izborni proces koji nikad nije bio pošten i slobodan. Apsolutno je neprihvatljivo ono što se dešava u zadnje vrijeme. Zato je potrebno uvesti nove tehnologije koje će spriječiti manipulaciju izbornom voljom građana birača i izbornim rezultatima."

Smatra da izmjene Ustava i tehničke izmjene Izbornog zakona treba da idu odvojeno.

"Ako nastavimo ovako da provodimo izbore, sa ovakvim članovima biračkih odbora, bez odgovornosti, bez adekvatnih sankcija za nezakonito postupanje, opet ćemo imati kontaminiran izborni proces. Može se uvesti neka biometrijska, elektronska identifikacija birača. Mogu se uvesti neki tableti u ovoj fazi. Nažalost nemamo vremena da uvedemo skenere koji bi skenirali naš glasački listić i automatski utvrđivali rezultate izbora."

"CIK prema zakonu mora donijeti odluku o održavanju izbora 2. oktobra. Izbori će se onda održati po starom Izbornom zakonu, ako se ne dogovore izmjene. Sve je u rukama političara, nije u rukama građana birača", zaključio je Šehić.

federalna.ba