Schmidtova deblokada - reakcije

Nakon što je propao posljednji poziv političarima za dogovor koji im je uputio prije 3 sedmice, visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) donio je rješenja kojima je odblokirao proces formiranje vlade Federacije. Nova odluka praktično izbacuje iz političke jednačine jednog potpredsjednika, koji ne želi da prihvati odluku o imenovanju, u ovom slučaju Refika Lendu, ali samo jednokratno za ovaj mandat i samo za formiranje ove vlade. Međutim, dat je rok od godinu dana da se oko ovih izmjena postigne unutrašnji dogovor, a ukoliko se to ne desi odredba će postati dio Ustava. Profesor Ustavnog prava Nurko Pobrić:

„Postupak imenovanja Vlade je sličan dosadašnjem, s tim što se u određenom trenutku ako se ne uspije na način koji sad postoji, uključuje i drugi dom Parlamenta Federacije BiH - Dom naroda. A ako se i tada ne uspije formirati Vlada, onda dolazi do raspuštanja parlamenta i skupština kantona, raspisuju se prijevremeni izbori, biraju se novi organi i prestaje mandat predsjedniku i potpredsjednicima Federacije.“

Reakcije koje su uslijedile manje-više su očekivane. U strankama Trojke uglavnom zadovoljni, u HNS-u optužuju radikalne bošnjačke aktere koji su izigrali dogovor, misleći na NES i Stranku za BiH, dok u SDA i DF-u Šmitove odluke smatraju brutalnim udarom na ustavni poredak i demokratska načela. Akademik Slavo Kukić ističe:

„To što je Šmit učinio, na neki način daje adute etno nacionalistima, posebice HDZ-u, a puno manje SDA, jer se unutar bošnjačkog biračkog tijela formirala vrlo snažna protuteža SDA čime se čitava priča dva na jedan dovodi u pitanje.“

Analitičari podsjećaju na činjenicu da 30 godina nakon rata, najvažnije odluke u zemlji donosi stranac. Adnan Ćerimagić iz Inicijative za evropsku stabilnost, sa sjedištem u Berlinu, ocjenjuje da će i ova odluka zasigurno imati utjecaj na političku dinamiku u Bosni i Hercegovini u budućnosti.

„Mislim da je važno da i međunarodna zajednica, odnosno zapadne vlade, shvate da korištenje bonskih ovlasti kao instrument nije od pomoć, već naprotiv, destabilizira i čini stvari puno gorim“, kaže Ćerimagić.

Neki analitičari ocjenjuju da je ovo nastavak neuspješne intervencije od 2. oktobra prošle godine i pojačavanje pogrešne politike zapadnih zemalja koje se u Bosni i Hercegovini provode već godinama. Direktorica Transparency internationala Ivana Korajlić izjavila je da su odluke visokog predstavnika apsurdne i sporne po više osnova, posebno one početne donesene u izbornoj noći kada se potpuno zanemarila volja birača.