Sarajevo: Kongres o transportnoj infrastrukturi i transportu

Udruženje konsultanata inženjera Bosne i Hercegovine organizovalo je u Sarajevu 14. kongres o transportnoj infrastrukturi i transportu – željeznice, stručni skup istraživača, operatera, upravitelja infrastrukturom, predstavnika institucija i proizvođača opreme. Cilj skupa je razmjena znanja i iskustava za održivi razvoj željezničkog sektora u Bosni i Hercegovini, regiji i šire.

Evropska unija posljednje tri decenije aktivno jača poziciju željeznica u odnosu na druge vidove transporta, s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova i izgradnje ekološki prihvatljivog, sigurnog i pametnog transportnog sistema. Evropski zeleni plan iz 2019. godine predviđa prelazak na kružnu ekonomiju, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja, pri čemu je sektor transporta posebno važan, jer emituje 25 posto ukupnih emisija u Evropskoj uniji, dok željeznica učestvuje sa svega 0,4 posto, rečeno je na stručnom skupu u Sarajevu. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, ministar komunikacija i prometa Edin Forto poručio je da je ključna prepreka razvoju željeznica nedostatak političke volje:

“Najveći problem željezničke infrastrukture je što naša trenutna politička infrastruktura širom spektra, i u državi i u entitetima i lokalno, ne vidi željeznicu kao neki potencijal, za njih konkretno politički. Evo ja ću vam reći i primjer. Sa sličnom sam se situacijom borio kada sam bio u svojoj prirodnoj funkciji kao premijer Kantona Sarajevo, gdje je slična stvar bila za javni prijevoz, konkretno za tramvajsku infrastrukturu. Šta je potrebno za željezničku infrastrukturu, jeste skupa na prvu, ali ako gledamo ulaganje u budućnost, ona apsolutno nije skupa, ona je najpovoljnija.”

Predsjednik Udruženja konsultanata inženjera BiH Ešref Gačanin podsjetio je da je revitalizacija željeznica globalni trend, ali da Bosna i Hercegovina nema strateški plan razvoja željeznica u skladu sa evropskim standardima:

“Bosna i Hercegovina nastoji da slijedi te dokumente koje je donijela Evropska unija, ali mi nemamo strategiju razvoja na nivou države da bi mogli da kažemo kao država šta hoćemo. Dok se god ne donese ta određena strategija, nećemo moći raditi kako treba i ući u Evropsku uniju. Prema Dejtonskom sporazumu, formirana je jedna korporacija za željeznice na nivou države, koja koordinira rad entiteta. Očekivati je da se urade dokumenti na tom nivou, preko te korporacije, koji će pomoći da imamo mogućnosti da koristimo finansijska sredstva iz silnih fondova koje Evropska unija ima za razvoj željezničke infrastrukture.”

Profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov, na primjeru prevoza opasnih materija, ukazao je na problem nedostatka modernizacije i odgovarajuće zakonske regulative:

“Problem u Bosni i Hercegovini, nije u regiji, ali u Bosni i Hercegovini je prevoz opasnih materija željeznicom. Naš zakonodavac nije shvatio ovu ozbiljnost. Nemamo zakona o prevozu opasnih materija, nemamo jasne pravilnike. Na jednom entitetu imaju zakon, imaju pravilnike, na drugom rade po zakonima koji su stari dobrih 30 godina. Mi smo pokušavali kroz evo i kongrese i nekakve kontakte da donesemo taj zakon o opasnim materijama, da damo željeznici prostora za  transport opasnih materija, kako hemikalija tako i nafte i naftnih derivata, kako bismo izdvojili te opasne materije iz naselja, pošto većinom željeznica prolazi mimo naselja i vrlo malo ulazi u naselja.”

Tokom dvodnevnog skupa biće razmatrana tržišna pozicija željeznica, evropska transportna politika, strategija razvoja, sigurnost, finansiranje, multimodalni transport, TEN-T mreža, kao i mogućnosti primjene vještačke inteligencije u sektoru.