Spasojević: Šume se ne održavaju, u takvim uvjetima lako dolazi do požara

Požari u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu stvaraju veliku ekološku štetu. U 15 proteklih dana Hercegovina je izgubila preko 500 hektara borove šume na području Parka prirode Blidinje – i to munike, koja je zaštićena vrsta. U posljednjih nekoliko dana izgorjeli su brojni maslinici stari preko 100 godina.

Dendrolog Bojan Spasojević ističe kako je gorjela makija, nasadi čempresa, alpskog bora, brucijskog bora. To su stabla, objašnjava, koja lako gore na visokim temperaturama i sve to dovodi do degradacije šuma – a opožareno područje može biti izbor novog požara.

„Nakon što jedno područje izgori, treba izvršiti procjenu vrijednosti te šume i šta se može spasiti, odnosno treba pristupiti čišćenju šume. Logično bi bilo izgorena stabla ukloniti jer ona su opasnost za novi požar“, navodi Spasojević.

Temperaturni ekstremi i manjak padavina velik su problem - smatra se da je to dio procesa globalnog zagrijavanja, dodaje Spasojević.

Na krasu i na kršu se te šumske zajednice sporo obnavljaju – čak i ne mogu bez pošumljavanja.

Za oporavak opožarenih područja zadužene su kantonalne institucije zadužene za šumarstvo, kaže Spasojević. Oni bi trebali imati planove pošumljavanja, odnosno pročišćavanje i pravljenje šumskih protivpožarnih staza.

Šume u gradu stvaraju ambijent koji rashlađuje, podsjeća Spasojević. Bez njih bismo imali sve veće i veće temperature.  

Šume se ne održavaju, tvrdi Spasojević – na stablima ima suhih grana, ima oboljelih stabala: „Nema sistemskog održavanja i sasvim je jasno da će u takvim uvjetima doći veoma lako do požara“.

federalna.ba