Salihović: Sve je spremno za 17. Marš mira

Jedan od najbitnijih događaja ovih dana mjeseca jula, pored klanjanja dženaze i ukopa srebreničkih žrtava genocida je i Marš mira. Nekada, 1995. Marš smrti, na čijem je putu do Tuzle ubijeno hiljade Podrinjaca. Obilježava se od 2004. Traje tri dana, podijeljen je u tri etape. Svaka je duga otprilike 30-ak kilometara i za tri dana učesnici pređu oko 100 kilometara. Prvo odmorište Liplje, drugo Mravinjci, a treći dan učesnici Marša mira dolaze u Potočare. Tradicija je da se na njihovim rukama pristigli tabuti iz Fabrike akumulatora prenesu u musalu, a potom i ukopaju u mezarje u Potočarima 11. jula. 

U Federaciji danas smo razgovarali sa Zulfom Salihovićem, predsjednikom Pododbora za Marš mira, koji se javio iz Nezuka.

Kaže da je sve spremno za 17. Marš mira.

"Sve planirane aktivnosti su protekle u najboljem redu, kad je u pitanju priprema i logistička podrška. Iskreno se nadam da će i samo pješačenje naredna tri dana proteći u najboljem redu."

Prošle godine ruta je bila izmijenjena, Marš je počinjao sa suprotne strane u odnosu na godine prije pandemije.

"Ove godine ruta Marša mira se vraća kao što je bila i prethodnih godina, izuzev prošle godine. Prošle godine je došlo do pomjeranja jer je baš na današnji dan Nezuk i građane Nezuka zadesila pandemija covida i onda smo bili prisiljeni da izmjestimo kretanje učesnika Marša mira iz Nezuka u Liplje. Ove godine smo ga ponovo vratili na početni položaj, tj. Nezuk koji ima simboliku za preživjele iz jula '95. s obzirom na to da su, oni koji su preživjeli genocid, upravo utočište i prvi spas našli u Nezuku i na području općine Sapna."

Salihović ističe da je Pododbor dobio dozvolu da prihvati prijave svih zainteresovanih, i pojedinaca i grupa, uz napomenu da vođe grupa, ali i svaki pojedinac bude spreman na redukciju i smanjenje broja učesnika, ukoliko bi došlo do pogoršanja epidemiološke situacije.

"Nismo dobili nikakvo upozorenje niti prognoze da bi u vrijeme održavanja Marša mira moglo doći do pogoršanja situacije, tako da mi idemo i omogućili smo prijavu svih učesnika. S njima sutra krećemo svima. Ukoliko bi se eventualno nešto dešavalo u ova tri dana mi ćemo biti spremni da ispoštujemo to sve, mada i u samoj pripremi ovog broja učesnika mi smo planirali sve preventivne mjere koje su dobro došle kako bi svi bili bezbjedni i osigurani bar u skladu sa mjerama koje su na snazi bile i koje će biti."

Na pitanje koliko mlađe generacije imaju sluha za ovakve stvari odgovara: "Mislim da je životna misija nas koji smo preživjeli Marš smrti iz '95. godine da naša iskustva i živa svjedočenja prenosimo na mlađe naraštaje. Da jednostavno gajimo kulturu sjećanja i da na takav način onemogućimo negiranje i poricanje genocida. Mi ćemo biti uporni dok smo živi da pričamo, svjedočimo i da jednostavno kultura sjećanja ostane na mladima koji će je, nadam se, gajiti, njegovati i samim tim praviti prepreke negatorima genocida."

"Kad je u pitanju proces traženja nestalih tu ima više problema. Činjenica je da ima mnogo opstrukcija, prvenstveno od počinilaca ratnih zločina i zločina genocida, u smislu skrivanja masovnih grobnica i masovnih stratišta. Druga stvar, mislim da je Institut za traženje nestalih toliko birokratizovan da je postao institucija sama za sebe, koja preko osporavanja traženja identifikacije nestalih jednostavno obezbjeđuje sebi dugoročne i udobne poslove. Ima tu niz faktora, ali mislim da je ipak glavni i ključni nemogučnost otkrivanja masovnih grobnica i nesaradnja onih koji znaju gdje se sakrivaju tijela u masovnim grobnicama", zaključio je Salihović.

federalna.ba