SAD zaplijenile tanker, Venecuela uzvraća optužbama za "međunarodno piratstvo"

U najnovijem i najdramatičnijem potezu četveromjesečne kampanje pritiska na vlasti u Venecueli, Sjedinjene Američke Države zaplijenile su veliki tanker za transport nafte nedaleko od venecuelanske obale. Ovaj događaj predstavlja ozbiljnu eskalaciju u odnosima između Washingtona i predsjednika Nicolása Madura, koji je zapljenu ocijenio „činom međunarodnog piratstva“.

Trump potvrdio operaciju: ‘Najveći tanker ikada zaplijenjen’

Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je u srijedu da su američke snage izvele operaciju presretanja. “Upravo smo zaplijenili tanker na obali Venecuele – ogroman tanker, zapravo najveći ikad zaplijenjen,” rekao je Trump, dodajući da su američke službe djelovale „iz vrlo dobrog razloga“.

Trump nije otkrio ko je vlasnik broda, ali je naglasio da je riječ o akciji koja se uklapa u dugogodišnje sankcije i napore SAD-a da presijeku tokove ilegalne trgovine naftom.

Objavljeni snimci operacije: specijalci iz helikoptera na palubi

Američka državna tužiteljica Pam Bondi objavila je kratki video operacije na društvenoj mreži X. Na snimku, snimljenom iz helikoptera, vidi se kako pripadnici američkih službi slijeću na palubu tankera.

Bondi je saopćila da su u akciji učestvovali FBI, Odjel za domovinsku sigurnost (HSI), Obalska straža SAD-a, uz podršku Ministarstva odbrane.

Prema njenim riječima, tanker je godinama bio pod američkim sankcijama zbog uloge u šemi krijumčarenja nafte iz Venecuele i Irana, čime se, kako tvrdi Washington, finansiraju „strane terorističke organizacije“.

Odjel za domovinsku sigurnost (DHS) objavio je vlastitu verziju snimka, montiranu uz muzičku podlogu pjesme Mama Said Knock You Out repera LL Cool J-a. Američki mediji podsjećaju da je DHS ranije kritikovan jer je bez dozvole koristio pjesme pop i rap izvođača u promotivnim materijalima, uključujući i nedavni slučaj sa pjesmom pjevačice Sabrine Carpenter.

LL Cool J se, barem zasad, nije oglasio povodom korištenja njegove muzike u ovom klipu.

Maduro: ‘Ovo je piratstvo i krađa resursa venecuelanskog naroda’

Vlada Nicolása Madura odbacila je američku akciju i nazvala je „očitim aktom međunarodnog piratstva“.

U saopćenju se navodi: “Istinske namjere dugotrajne agresije protiv Venecuele konačno su razotkrivene. Sve se oduvijek odnosilo na naše prirodne resurse — našu naftu, našu energiju, bogatstvo koje pripada isključivo venecuelanskom narodu.”

Samo nekoliko sati prije objave o zapljeni, Maduro je na skupu u Caracasu pozvao građane da se pripreme za odbranu: “Budite spremni da, ako bude potrebno, razbijemo zube Sjevernoameričkom carstvu.”

Maduro je na vlasti od 2013. godine, kada je preuzeo funkciju nakon smrti Huga Cháveza. Međutim, međunarodna zajednica široko ga smatra nelegitimnim liderom nakon izbora 2024. godine, koji su, prema brojnim zapadnim državama, bili obilježeni prevarama.

Njegov glavni rival, Edmundo González, navodni pobjednik tih izbora, pobjegao je u egzil u Španiju zbog političkog progona.

Američka kampanja pritiska: nagrada od 50 miliona dolara i najveća mornarička operacija od kubanske krize

SAD su od avgusta pokrenule niz akcija protiv Madurovog režima. Ponuđena je nagrada od 50 miliona dolara za informacije koje bi vodile hapšenju Madura, izvršena je najveća vojna pomorska mobilizacija u Karibima od Kubanske raketne krize 1962., a izvedeni su i smrtonosni napadi na čamce za krijumčarenje droge, u kojima je poginulo više od 80 ljudi.

Dan prije zapljene tankera, dva američka borbena aviona kružila su 40 minuta iznad Zaljeva Venecuele, u blizini Maracaiba, jednog od najvećih gradova zemlje.

Nobelova nagrada opoziciji: globalna pažnja na krizu u Venecueli

U još jednom udaru za Madurov režim, opoziciona liderka María Corina Machado dobila je Nobelovu nagradu za mir, uz obrazloženje da neumorno radi na promociji demokratskih prava i tranziciji Venecuele ka slobodi i pravdi.

Nagradu je u njeno ime u Oslu preuzela njena kćerka Ana Corina Sosa Machado, poručivši da borba protiv „brutalne diktature“ neće stati.

Iako zvaničnici SAD-a tvrde da je zapljena povezana sa kršenjem sankcija, motivi i širi strateški cilj nisu u potpunosti jasni.

Juan González, bivši glavni savjetnik predsjednika Joea Bidena za Latinsku Ameriku, otkrio je u nedavnom intervjuu da je tokom prošlogodišnje izborne krize zagovarao postavljanje američkih razarača uz obalu Venecuele i čak uvođenje potpune blokade izvoza nafte.

Prema njegovim riječima, takva blokada bi „zatvorila kompletnu venecuelansku ekonomiju“. On smatra da bi Trumpova administracija mogla prisiliti Madura da prihvati eventualni opoziv (referendum o opozivu predsjednika) 2027. godine, uz prijetnju „povratka najtežih sankcija“ ako rezultat referenduma ne bude poštovan. „Blokada nafte jeste manje agresivna od kopnene invazije, ali je i dalje čin rata,“ upozorio je González.

Venecuela i nafta: srž višedecenijskog sukoba

Venecuela posjeduje najveće dokazane rezerve nafte na svijetu. Međutim, decenije lošeg upravljanja i korupcije teško su pogodile industriju. I dalje, nafta ostaje glavni izvor prihoda zemlje, a najvažniji kupac je Kina.

Zapljena tankera stoga se uklapa u širu geopolitičku borbu u kojoj Washington nastoji ograničiti globalni utjecaj Madura i njegovih saveznika, uključujući Iran.

federalna.ba/The Guardian