SAD vraća fokus na Zapadni Balkan - Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana

Zakon o demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, koji predlaže senatorica Šahin, promoviše saradnju između zemalja Zapadnog Balkana, ali i saradnju tih zemalja sa Sjedinjenim Državama u oblasti sajber bezbjednosti i otpornosti zbog, kako se navodi, „štetnih napora Irana i Rusije da im zemlje regiona budu meta”. Zakon, koji bi podržao demokratsku stabilnost i ekonomski razvoj regiona, kroz inicijative u infrastrukturi, trgovini i borbi protiv korupcije, od jučer je u parlamentarnoj proceduri. Šahin je naglasila da je održavanje mira i jačanje demokratije na Balkanu od ključnog značaja za evropsku sigurnost i stabilnost, posebno dok traje Putinov, kako je istakla, ničim izazvan rat u Ukrajini.

(Moramo održati budnost, zbog malignog utjecaja u Evropi. Zapadni Balkan još je krhko područje. Iako su Sjeverna Makedonija i Albanija otvorile pregovore s Evropskom unijom o članstvu, neke zemlje u regiji još se bore s ekonomijom i demokratskim reformama. Zbog toga sam sa senatorom Rodžerom Vikerom i predložila ovaj zakon, kako bismo dalje obavezali našu administraciju da podrži tu regiju. Od Crnog mora do Balkana, moramo osigurati neophodnu podršku krhkim demokratijama i boriti se za naše transatlantske vrijednosti.)

Njen prijedlog ima podršku obje stranke, a predviđa jačanje trgovine i investicija između Sjedinjenih Država i Zapadnog Balkana, te uspostavu regionalne inicijative za trgovinu i ekonomsku konkurentnost.

Odmah po upućivanju ovog prijedloga u proceduru Senata, Odbor za vanjsku politiku tog doma saslušao je specijalnog savjetnika američkog državnog sekretara Dereka Šolea i specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara. Govoreći o zajednici srpskih opština na Kosovu i prijetnji da to bude faktor nestabilnosti poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, Eskobar je naveo prednosti uspostave zajednice:

(Više puta rekli smo Kosovu da ćemo im pomoći da zajednicu oblikuju tako da ona ne ugrožava njihov suverenitet, funkcionalnost ili ustavnu strukturu, nego da bude evropski model. To vidimo na način da četiri opštine pružaju usluge svom stanovništvu koje je manjina koja govori srpski jezik. Želimo iskoristiti zajednicu kako bismo uklonili ono što Srbija radi na sjeveru Kosova i kako bismo Sjever stavili pod kontrolu i zakone Kosova.)

Kada se govorilo o Bosni i Hercegovini, visoki dužnosnici podržali su odluke visokog predstavnika, navodeći da su one bile potrebne kako bi država mogla nastaviti reforme i euroatlantske integracije. Kao poseban problem Derek Šole naveo je korupciju, koju treba iskorijeniti, ali, kako je istakao, to neće biti moguće bez podrške:

(Korupcija je ono što uzrokuje većinu bosanske nefunkcionalnosti. Dobra vijest je da sada imamo vladu u Federaciji BiH i na državnom nivou. Istina, morao je reagovati OHR, ali to je pozitivna stvar i mislim da je udarac za etnonacionaliste u zemlji. Međutim, sada ta vlada treba raditi, funkcionisati i poduzeti određene korake za svoj narod.)

Šole je poručio da je budućnost Zapadnog Balkana prioritet za administraciju predsjednika Džozefa Bajdena i da je mir u ovom dijelu Evrope u nacionalnom interesu Sjedinjenih Država. Ukupni napori u američkom Senatu navode na zaključak da američka administracija polako vraća fokus na Zapadni Balkan i da se može očekivati pojačan angažman.