SAD najavljuje paket oružja vrijednosti 11 milijardi dolara za Tajvan

Administracija Donalda Trumpa najavila je ogroman paket prodaje oružja Tajvanu vrijedan oko 11 milijardi dolara (£8,2 milijardi), koji uključuje napredne raketne lanser sisteme, samohodne haubice i različite tipove raketa, prenosi BBC.

Ovaj paket još uvijek mora odobriti američki Kongres i bit će to druga prodaja oružja Tajvanu od kada je Donald Trump ponovno preuzeo funkciju u Bijeloj kući u januaru.

Pritisak Kine i geopolitički kontekst

Kina, koja smatra samoupravni Tajvan svojom odmetnutom provincijom, pojačava pritisak nad ostrvom kroz vojne vježbe i redovne upade u njegove teritorijalne vode i zračni prostor.

Ministarstvo odbrane Tajvana zahvalilo se SAD-u u četvrtak, navodeći da će ovaj dogovor pomoći ostrvu u „brzom izgradnji snažnih sposobnosti odvraćanja“. SAD ima formalne diplomatske veze s Pekingom, a ne s Tajvanom i decenijama balansira diplomatske odnose, ali ostaje moćan saveznik Tajvana i njegov najveći dobavljač oružja.

Kina još nije komentirala ovu najavu, ali je ministarstvo vanjskih poslova prošlog mjeseca upozorilo da je raniji dogovor – prodaja lovaca i dijelova aviona vrijedna 330 miliona dolara u novembru „ozbiljno narušio“ kineski suverenitet i sigurnost.

Detalji paketa

Najnoviji paket uključuje High Mobility Artillery Rocket Systems (HIMARS) vrijedne 4 milijarde dolara i samohodne haubice vrijedne 4 milijarde dolara, prema informacijama US Defense Security Cooperation Agency, koja je objavila detalje u srijedu kasno navečer.

Veličina ove prodaje, ukoliko bude odobrena, nadmašuje 19 rundi prodaje oružja ukupne vrijednosti 8,38 milijardi dolara tokom prethodne administracije Joea Bidena.

U svom prvom mandatu, Trump je odobrio prodaje oružja Tajvanu ukupno vrijedne 18,3 milijarde dolara, pri čemu je najveći paket vrijedio 8 milijardi dolara.

Reakcije i planovi Tajvana

Državni sekretar SAD-a naveo je da ovaj dogovor služi interesima Washingtona „podržavajući kontinuirane napore Tajpeja da modernizuje svoje oružane snage i održava vjerodostojnu odbrambenu sposobnost“.

Kina dugo prijeti „ponovnim ujedinjenjem“ s Tajvanom i nije isključila upotrebu sile za preuzimanje ostrva. Tajvan sve ozbiljnije shvata ovu prijetnju. Planira povećati odbrambeni budžet na više od 3% BDP-a naredne godine, te do 2030. na 5%.

U oktobru je predsjednik Lai Ching-te najavio izgradnju kupolastog sistema protivvazdušne odbrane za zaštitu od „neprijateljskih prijetnji“, ne spominjući Kinu po imenu.

Regionalna tenzija i kineska asertivnost

Kina je u regionu sve asertivnija, često uznemiravajući susjede neobičnim vojnim potezima – u junu je Japan protestovao nakon neviđenih mornaričkih vježbi kineskih nosača aviona u Pacifiku.

Nedavno su se obje strane sukobile oko japanskog prijedloga premijera da Japan može rasporediti vlastite samoodbrambene snage ukoliko Kina napadne Tajvan. Tenzije su eskalirale ovog mjeseca kada su se brodovi obje strane našli u konfrontaciji kod spornog ostrva, a kineski lovci zaključali su radar na japanskim avionima.

federalna.ba/BBC