Rudić: Ne trebamo dočekivati 3. maj bez rješavanja ključnih problema u medijima

Generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić izjavila je da Svjetski dan slobode medija, koji se obilježava 3. maja, ne treba dočekati bez rješavanja ključnih problema, kao što su brutalni napadi i prijetnje novinarima, nedovoljna pravna zaštita, institucionalni pritisci te održivost javnog servisa, što su uostalom, kako je istakla, obaveze Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija.

U razgovoru za Fenu, Rudić je podsjetila na činjenicu da su Reporteri bez granica u svom indeksu BiH stavili na 90. mjesto kada su u pitanju medijske slobode za 2023. godinu. To mjesto, kako kaže, odgovara realnoj situaciji, što potvrđuju i podaci kojim raspolažu BH novinari.

- U posljednjih nekoliko godina zabilježili smo pad broja slučajeva napada i prijetnji novinarima, ali i mnogo brutalnije napade i prijetnje novinarima nego što je to bilo ranijih godina. Također, zabilježili smo i institucionalne pritiske na medije i novinare. Kada kažem da je situacija mnogo radikalnija i brutalnija, mislim na činjenicu da je jedna novinarka prošle godine sprovedena u tužilaštvo s lisicama na rukama, dok je jednom novinaru u dva navrata određena policijska pratnja i zaštita 24 sata. Osim toga, svjedočimo sve većem broju tužbi za klevetu na osnovu Krivičnog zakonika RS-a te sve većem broju SLAPP tužbi i građanskih postupaka za klevetu protiv novinara i medija - navodi generalna sekretarka BH Novinara.

Istakla je i podatak da je od avgusta 2023. godine do sada podneseno 47 krivičnih prijava protiv novinara i medija, što je po njenoj ocjeni veoma veliki broj, s obzirom na činjenicu da kriminalizirana kleveta u RS-u novinare stavlja u rang osumnjičenih osoba, odnosno onih koji su na brutalan način prekršili određeni zakon.

Napomenula je da je pohvalno to što u RS-u još nema nijedne optužnice na osnovu kriminalizirane klevete, ali i da je zabrinjavajuće da je u tom bh. entitetu podneseno više od 230 krivičnih prijava za klevetu na osnovu kriminalizirane klevete, protiv, ne samo novinara, već i aktivista civilnog društva, građana te opozicionih političara.

- Ovih nekoliko podataka govori o tome da su medijske slobode u BiH u padu i da tome doprinose i institucije vlasti koje uskraćuju pravo na slobodan pristup informacijama, pravo novinarima da prate zasjedanja lokalnih organa vlasti, općinskih vijeća, kantonalnih skupština… Također, svjedočimo i tome da institucije pokušavaju mijenjati određene zakone i na kantonalnom nivou, pa čak i ograničiti pravo na slobodu izražavanjana na nivou općinskih odluka - upozorava Rudić.  

Naglasila je da je u takvoj situaciji izuzetno važno promijeniti nekoliko stvari. Prije svega, potrebno je uvesti novinare u krivične zakone kao osobe koje rade posao od javnog značaja da bi se osigurala njihova efikasnija zaštita kroz djelovanje pravosudnih institucija i policije.

- Prošle godine smo zabilježili 12 slučajeva koji su pred sudovima riješeni u korist novinara, ali to nije dovoljan broj da bi se moglo reći da postoji efikasna zaštita novinara i medija kroz djelovanje sudova, tužilaštava i policije - kazala je, dodajući da je to bitno sada kada su novinari sve češće žrtve različitih oblika krivičnih djela.

Osim toga, Rudić smatra da je jednako važna i zaštita novinara unutar redakcija.

- U tom kontekstu bitno je formirati sindikat novinara i stvoriti institucionalne mehanizme prezentiranja novinara, njihovih radnih prava i socijalnog položaja kroz tripartitni dijalog s poslodavcima, vlastima u oba bh. entiteta i Brčko Distriktu - mišljenje je generalne sekretarke BH novinara.

Podsjetila je da u BiH postoje medijski sindikati, ali da ih nema dovoljno te da ne mogu u potpunosti zastupati interese novinara i medijskih radnika u odnosu na poslodavce u medijima te u odnosu na vlasti koje određuju na koji način će biti tretirana novinarska profesija, kolike će biti prosječne plate, kako će se štititi prekovremeni rad ili neka druga prava koja proističu iz radnog odnosa.

Osim toga, istakla je da je za cijelo bosanskohercegovačko društvo potrebno uraditi još dvije stvari, a prva se odnosi na stvaranje stabilnog, politički nezavisnog i profesionalnog javnog medijskog servisa.

- To govorim u kontekstu situacije u kojoj se našao BHRT, koji je pred finansijskim kolapsom. Neprihvatljivo je da u jednoj državi koja želi biti članica Evropske unije javni servis može da se ugasi - podvukla je Rudić.

Po njenom mišljenju, druga stvar koju je potrebno uraditi je donošenje Zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i regulacije kompletnog medijskog tržišta.

- To uključuje elektronske i štampane medija i online portale, imajući u vidu činjenicu da za većinu naših medija ne znamo ko su vlasnici, ko su urednici niti na koji način se može reagirati u slučaju da su građani nezadovoljni načinom informiranja - kazala je na kraju.

Svjetski dan slobode medija obilježava se svake godine 3. maja, od 1993. godine kada ga je proglasila Generalna skupština Ujedinjenih nacija. Ovaj dan okuplja medijske profesionalce koji analiziraju stanje medijskih sloboda i razmatraju načine za prevazilaženje brojnih izazova, s ciljem podizanja svijesti o značaju slobodnih i nezavisnih medija te njihovih osnovnih principa.

Obilježavanje je vezano za godišnjicu Windhoške deklaracije - dokumenta o principima slobodnih medija koji je 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, usvojila grupa afričkih novinara, s ciljem zaštite temeljnih prava slobodnog i nezavisnog novinarstva.

Fena/federalna.ba