Rodríguez potpisala zakon kojim se naftni sektor Venecuele otvara za privatizaciju

Vršiteljica dužnosti predsjednice Venecuele Delcy Rodriguez je potpisala zakon kojim će se naftni sektor zemlje otvoriti za privatizaciju.

Zastupnici u Nacionalnoj skupštini zemlje ranije tog dana odobrili su reviziju zakona o energetskoj industriji.

- Govorimo o budućnosti. Govorimo o zemlji koju ćemo dati našoj djeci - rekla je Rodriguez.

"Promjena ekonomije zemlje"

Zastupnik vladajuće stranke Orlando Camacho, šef skupštinskog odbora za naftu, rekao je da će reforma "promijeniti ekonomiju zemlje".

Odluka dolazi manje od mjesec dana nakon što su Sjedinjene Američke Države pokrenule vojni napad i otele predsjednika zemlje Nicolasa Madura.

Washington od tada vrši pritisak na Caracas da dobije pristup naftnom sektoru.

"Ambiciozan plan obnove" naftne industrije

Administracija predsjednika Donalda Trumpa provodi ambiciozan plan obnove naftne industrije Venecuele vrijedan 100 milijardi dolara i namjerava upravljati prodajom nafte "na neodređeno vrijeme".

Također vrši pritisak na američke rukovoditelje naftnih kompanija da investiraju u Venecuelu, ali oni su do sada bili nevoljni da se obavežu.

Zakon nudi privatnim kompanijama kontrolu nad proizvodnjom i prodajom nafte. Također se odriče državne kontrole nad istraživanjem. Također, zakon omogućava nezavisnu arbitražu sporova i ukida mandat da se sporovi rješavaju samo pred venecuelanskim sudovima.

Porezi će biti ograničeni na jednokratni doprinos od najviše 15% bruto prihoda, a tantijeme na 30%.

To označava preokret jednog od centralnih načela samoproglašenog socijalističkog pokreta nacije koji je vladao decenijama.

- Ovo očigledno potpuno demontira naftni model Huga Chaveza - rekao je analitičar nafte Francisco Monaldi za novinsku agenciju AFP.

Ali je istakao da će država zadržati određenu diskreciju u pogledu izdavanja ugovora privatnim igračima.

Najveće rezerve sirove nafte

Venecuela se nalazi na najvećim svjetskim dokazanim rezervama sirove nafte.

Nekada je bila glavni proizvođač i izvoznik u svijetu, ali godine nedovoljnog ulaganja, korupcije i lošeg upravljanja teško su pogodile istraživanje i proizvodnju.

Američke sankcije koje su na snazi ​​od 2019. godine također su doprinijele izazovima a industrija se trenutno sporo oporavlja.

Proizvodnja je dostigla 1,2 miliona barela dnevno u 2025. godini, što je znatno više od 300.000 barela izvađenih u 2020. godini.

To je još uvijek daleko od 3 miliona barela postignutih na početku stoljeća.

federalna.ba/Fena