Revolucionarno otkriće u imunologiji: Brunkow, Ramsdell i Sakaguchi dobitnici Nobelove nagrade

Mary Brunkow, Fred Ramsdell i Shimon Sakaguchi osvojili su Nobelovu nagradu za medicinu za 2025. godinu za svoja otkrića o "perifernoj imunološkoj toleranciji", mehanizmu koji sprječava imunološki sistem da napada vlastita tkiva. Njihova istraživanja otkrivaju ključne “čuvarske” stanice imunološkog sistema – regulatorne T stanice – koje igraju vitalnu ulogu u zaštiti tijela od autoimunih bolesti.

- Osjećam da je ovo ogromna čast - rekao je Sakaguchi novinarima, piše agencija Kyodo, prenosi Reuters.

Dobitnike iz oblasti medicine bira Nobelova skupština pri švedskom medicinskom univerzitetu Instituta Karolinska, a nagrada uključuje novčani iznos od 11 miliona švedskih kruna (oko 1,2 miliona dolara) i zlatnu medalju koju uručuje švedski kralj. Brunkow je viša menadžerica programa u Institutu za sistemsku biologiju u Seattleu, dok je Ramsdell naučni savjetnik u kompaniji Sonoma Biotherapeutics iz San Francisca, koju je i suosnovao. Sakaguchi je profesor na Univerzitetu Osaka u Japanu.

Kako imunološki sistem razlikuje prijatelje od neprijatelja?

Svaki dan naš imunološki sistem štiti tijelo od tisuća mikroba koji pokušavaju prodrijeti u organizam. Većina ovih mikroba ima različite oblike i strategije kamuflaže, a neki čak oponašaju ljudske stanice kako bi izbjegli napad imunološkog sistema. Ključno pitanje koje su naučnici postavili jest: kako imunološki sistem zna što treba napasti, a što zaštititi?

Odgovor leži u perifernoj imunološkoj toleranciji, procesu otkrivenom zahvaljujući radu Brunkow, Ramsdella i Sakaguchija. Otkrića ove trojice naučnika omogućila su bolje razumijevanje funkcioniranja imunološkog sistema i objasnila zašto svi ne obolijevamo od ozbiljnih autoimunih bolesti.

Pionirska otkrića Sakaguchija

Shimon Sakaguchi je još 1995. godine preokrenuo tadašnje shvatanje imunološke tolerancije. U to vrijeme većina istraživača vjerovala je da imunološka tolerancija nastaje isključivo eliminacijom štetnih imunoloških stanica u timusu, kroz proces nazvan centralna tolerancija. Sakaguchi je dokazao da je imunološki sistem složeniji te otkrio dosad nepoznatu klasu imunoloških stanica koje štite tijelo od autoimunih bolesti.

Otkrivanje genetskog ključa: Brunkow i Ramsdell

Mary Brunkow i Fred Ramsdell donijeli su ključni doprinos 2001. godine, kada su objasnili zašto je određena linija miševa osobito osjetljiva na autoimune bolesti. Otkrili su mutaciju u genu kojeg su nazvali Foxp3. Kasnije su pokazali da mutacije u ljudskom ekvivalentu tog gena uzrokuju tešku autoimunu bolest poznatu kao IPEX.

Dvije godine nakon otkrića Brunkow i Ramsdella, Sakaguchi je povezao svoja i njihova istraživanja. Dokazao je da Foxp3 gen upravlja razvojem stanica koje je sam identificirao 1995. godine. Te stanice, poznate danas kao regulatorne T stanice, nadgledaju druge imunološke stanice i osiguravaju da imunološki sistem tolerira vlastita tkiva.

Impakt otkrića na medicinu

Ova otkrića pokrenula su novo polje istraživanja perifernom tolerancijom i otvorila put razvoju novih medicinskih tretmana za rak i autoimune bolesti. Također, rezultati istraživanja mogu dovesti do uspješnijih transplantacija. Danas su mnogi od ovih tretmana u kliničkim ispitivanjima, što daje nadu za buduće medicinske terapije.

Otkrića Mary E. Brunkow, Freda Ramsdella i Shimona Sakaguchija ne samo da su unaprijedila naše razumijevanje imunološkog sistema, već su i postavila temelje za inovacije u liječenju bolesti koje pogađaju milione ljudi širom svijeta, navodi se u saopćenju komiteta za Nobelovu nagradu.

Nobelove nagrade ustanovljene su testamentom Alfreda Nobela, švedskog izumitelja dinamita i bogatog industrijalca. Dodjeljuju se od 1901. godine za izuzetne doprinose u nauci, književnosti i miru, uz prekide uglavnom tokom svjetskih ratova. Nagrada za ekonomiju dodana je kasnije i finansira je švedska centralna banka – Riksbank.

Dobitnike biraju stručni odbori iz različitih institucija. Sve nagrade se dodjeljuju u Stockholmu, osim nagrade za mir, koja se uručuje u Oslu – što je moguće naslijeđe političke unije između Švedske i Norveške u vrijeme Nobelovog života.

Među bivšim dobitnicima Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu su i poznati naučnici poput Alexandera Fleminga, koji je 1945. godine podijelio nagradu za otkriće penicilina. U posljednjim godinama, nagrada je prepoznavala velika naučna dostignuća, uključujući ona koja su omogućila razvoj vakcina protiv COVID-19.

Prošlogodišnja nagrada za medicinu dodijeljena je američkim naučnicima Victoru Ambrosu i Garyju Ruvkunu za otkriće mikroRNK i njene ključne uloge u rastu i životu višećelijskih organizama, pomažući da se objasni kako se ćelije specijaliziraju u različite tipove.

federalna.ba