Reuters: Iranska garda upozorava brodove da ne prolaze Hormuškim moreuzom

Plovila koja prolaze kroz Hormuški moreuz primaju poruke od Iranske revolucionarne garde u kojima se navodi da „nijednom brodu nije dopušten prolazak“ tim strateškim tjesnacem, izjavio je dužnosnik iz pomorske misije Evropske unije Aspides, prenosi Reuters. Ipak, prema njegovim riječima, Iran još nije službeno potvrdio ovu zabranu. Mediji navode i da je presretnuta poruka koju šalju.

An intercepted IRGC Navy transmission announces a complete halt to shipping in the Strait of Hormuz:

This is the IRGC Navy, the Islamic Revolutionary Guard Corps Navy of Iran. Effective immediately, all navigation through the Strait of Hormuz is prohibited. No vessels of any… pic.twitter.com/ZdBCCbUKoh

— Clash Report (@clashreport) February 28, 2026

Hormuški moreuz jedan je od najvažnijih svjetskih pravaca za izvoz nafte, povezujući najveće proizvođače u Perzijskom zaljevu – Saudijsku Arabiju, Iran, Irak i Ujedinjene Arapske Emirate – s Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Na najužem dijelu širok je samo 33 kilometra, a brodski plovni put iznosi svega tri kilometra.

Kroz moreuz prolazi oko 20 % ukupne svjetske potrošnje nafte. Prema podacima analitičke tvrtke Vortexa, između početka 2022. i januara 2026. kroz Hormuški moreuz dnevno je protjecalo između 17,8 i 20,8 miliona barela sirove nafte, kondenzata i goriva. Većina izvoza članica OPEC – uključujući Saudijsku Arabiju, Iran, Ujedinjene Arapske Emirate, Kuvajt i Irak – izvozi se upravo tim pravcem, pretežno prema azijskim tržištima. Za sigurnost plovidbe u tom području odgovorna je Peta flota američke mornarice, sa sjedištem u Bahreinu.

Zatvaranje Hormuškog moreuza moglo bi imati ozbiljne posljedice. Cijene nafte bi naglo porasle, izazivajući inflaciju u SAD-u i globalno, što bi predstavljao direktan udar na ekonomiju. S druge strane, takav potez bio bi ekonomski rizičan za Iran, jer i iranski izvoz nafte prolazi tim putem, a reakcija zaljevskih država mogla bi uključivati vojne ili diplomatske mjere. Posebno bi bila pogođena Kina, koja kupuje gotovo 90 % iranskog izvoza nafte, uprkos međunarodnim sankcijama.

federalna.ba