Reljić: Novim zakonom podižemo nivo zaštite ličnih podataka građana

Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka u Bosni i Hercegovini Dragoljub Reljić je na pres-konferenciji povodom Međunarodnog dana zaštite podataka, kazao da je posljednjih godina zaštita ličnih podataka postala bitno pitanje.

Dodao je da ima puno razloga za to, a on je naveo dva - jedan je proces digitalizacije, a drugi je proces vještačke inteligencije.

- Sada sa digitalizacijom, vi možete biti predmet djelovanja i narušavanja zaštite i prodora u lične podatke iz bilo koje tačke na ovoj planeti. Toliko je značaj zaštite ličnih podataka postao veliki - naveo je Reljić.

Dodao je da, s druge strane, imamo proces vještačke inteligencije.

Napomenuo je da je prošle godine donesena Konvencija Vijeća Evrope o vještačkoj inteligenciji i Uredba o vještačkoj inteligenciji Evropske unije.

- To su dva akta s kojim ćemo mi u narednom periodu morati usklađivati naše pravo i pravni sistem. Naš pravni sistem, odnosno naš zakon koji reguliše ovu oblast je iz 2006. godine - kazao je Reljić.

Po njegovim riječima, iz tog razloga je bilo neophodno krenuti u proces izrade novog zakona.

Naveo je da je to jedan od zakona koji je vrlo bitan na evropskom putu, ali da je za njega još bitnije da ovim zakonom "podižemo nivo zaštite ličnih podataka naših građana, odnosno svih osoba čiji se podaci obrađuju u BiH“.

- To je po meni veoma bitno - kazao je Reljić, te naveo neke od novina u Prijedlogu zakona o zaštiti ličnih podataka, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri.

- Uvodi se načelo transparentnosti. Po osnovu tog načela transparentnosti, mi ćemo imati obavezu, svi naši kontrolori podataka će imati obavezu da imaju politike privatnosti i politike kolačića, gdje ćete vi samim klikom na određenu stranicu vidjeti da li neko poštuje ovaj zakon. U ovom slučaju, inspektori agencije neće morati ni da dolaze kod nekog, dovoljno je samo da uđu na web stranicu da vide da li ima politiku privatnosti, odnosno politiku kolačića adekvatnu - pojasnio je Reljić.

Naveo je da je u novom zakonu uređena i bezbjednost obrade.

- Imamo takozvanu tehničku integrisanu zaštitu podataka. Ovdje se ističe posebno pravo na prigovor kontroloru. Osim Agenciji, gdje ste do sada mogli da podnesete prigovor, imat ćete mogućnost da se detaljno informišete, podnosite prigovor kontroloru - pojasnio je Reljić.

Također je naveo da se uvodi pravo na zaborav, takozvano pravo na brisanje, za koje je kazao da je "jedno značajno pravo“.

- Vi sada kada odete na sajtove i upišete neko ime, izađu neke informacije od prije 20 godina koje nisu nikada izbrisane, iako je svrha obrade davno prestala, razlog zbog kojeg se vrši neka obrada podataka. Sljedeće, za građane značajno, obavezno je da se ima predstavnik od strane tih kompanija koje obrađuju podatke putem interneta, a koriste naše podatke. Na primjer, Google, Meta, Amazon, oni će sad morati imati predstavnika za BiH - kazao je Reljić.

Jedna od novina je da se kaznena politika značajno pooštrava.

Reljić je naveo i to da zakon Agenciji daje nova i velika ovlaštenja.

- Agencija za zaštitu ličnih podataka, po ovom zakonu, postaje zaista nezavisni nadzorni organ kakav je i u Hrvatskoj, i u Srbiji, i u Sjevernoj Makedoniji i u Austriji, dobija ovlaštenja koja su značajna. Istovremeno apelujem da je neophodno podržati Agenciju u provođenje ovog zakona - kazao je Reljić.

Pomoćnica direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka u BiH Samira Čampara prezentirala je statističke pokazatelje o provedenim aktivnostima Agencije u proteklom periodu.

- Zaprimili smo u protekloj godini 295 prigovora nosilaca ličnih podataka. To je vrlo značajna aktivnost u agenciji, jedna od najznačajnijih, s tim da smo riješili 212 postupaka, a ostalo je neriješenih 238. Ovo znači da agencija svake godine, u toku tog izvještajnog perioda, rješava predmete iz prethodnog perioda. Tako je isto bilo i sa službenim dužnostima. Pokrenuli smo 78 postupaka, riješili 70, a ostalo je još neriješenih 70 - navela je Čampara.

Kada su u pitanju postupci po prigovorima i postupci po službenoj dužnosti, ukupno je ostalo neriješenih 308 predmeta.

- Ovo je pokazatelj da agencija nema dovoljno kapaciteta da bi bila efikasna na način kako se to od nje očekuje i kako je to potrebno. Najveću štetu ovdje trpe građani, prije svega podnosioci prigovora, a s druge strane i drugi subjekti koji pokreću postupke po službenoj dužnosti - smatra Čampara.

Napomenula je da najveći broj postupaka koji su provedeni po prigovorima jesu postupci protiv fizičkih lica zbog videonadzora. Njih je bilo 176.

- Znači više od polovine postupaka koje smo završili u protekloj godini bilo je vezano za videonadzor. Svake godine skrećemo pažnju da upotreba kamera videonadzora jako utiče na ponašanje pojedinaca i na njihovu privatnost, tako da i ovog puta apelujemo na fizička lica, da prilikom korištenja kamera videonadzora, kojima štite vlastitu imovinu, zadrže se na tome da ne snimaju imovinu drugih čiji nisu vlasnici, kao i da ne snimaju javni prostor - istaknula je Čampara.

Na kraju je navela da je ljudski faktor, koji nedostaje, najvažniji nedostatak s kojim se agencija trenutno suočava.

- Ne samo trenutno, već u posljednjih pet godina taj nedostatak je sve izraženiji zato što se povećava broj predmeta, a broj izvršilaca koji te predmete rješava, ostaje na nivou koji ne zadovoljava - zaključila je Čampara.

federalna.ba/Fena