Rehabilitacija nakon moždanog: Djeca kroz igru moraju zavoljeti terapiju
Učestala pojava moždanih udara u posljednje tri godine postavlja pitanje uzroka i povezanosti s pandemijom koronavirusa. Nažalost, sve veći broj djece ima upravo ovaj zdravstveni problem. Kako bi se tijelo vratilo u funkciju, potreban je posebno osmišljen program za rehabilitaciju pacijenta, a pozitivni rezultati u jednom mostarskom rehabilitacijskom centru postali su svakodnevica.
Agata i Teo, reklo bi se, djeca su kao i sva druga, no iza njih je težak put oporavka od moždanog udara. Teo je nakon iznenadne glavobolje ostao bez svijesti, nakon čega mu se gube primarne motoričke funkcije. Agatina majka Marina Sušac navodi sličnu situaciju u kojoj potpuno zdravo dijete bez ikakvih naznaka gubi funkciju lijeve strane tijela. Mogući uzrok, kako su naveli liječnici, koronavirus.
Zahvaljujući prilagođenim metodama stručnog tima rehabilitacijskog centra Život, mnogi pacijenti s različitim dijagnozama ostvarili su vidljive pomake ili potpuno ozdravljenje. Motivacija, kako kažu, leži u predočavanju realne slike zdravstvenog stanja pacijenta koju je moguće izmijeniti jedino suradnjom.
„Najveća greška je što se većina liječenja sastoji od rješavanja simptoma, a ono što mi u centru nastojimo jeste naći problem i riješiti ga - samim tim nestaju i simptomi“, kaže Darko Bilić, fizioterapeut i vlasnik Rehabilitacijskog centra Život.
Teov otac Ivan Protrka dodaje kako su im u Mostaru pomogli - dijete je počelo hodati.
Ivan Baketarić dio je rehabilitacijskog tima - opredijeljen je za neurološka područja poput moždanih udara, distrofija, multipleskleroze te neuroloških deficita, a posebno je posvećen najmlađima i prilagodbi terapija njihovoj dobi: „Djeca uopće ne shvaćaju zašto trebaju vježbati, niti shvaćaju svoj problem, ali zato tu morate bit maštoviti i imati neke taktike za igru, a ta igra mora sadržavati koristan sadržaj vježbi“.
Tako će djeca, ističu, zavoljeti proces njima važne terapije.
„Nudimo nešto što je jednostavno fizički dodir, osjećaj, prilagođene stvari se rade s pacijentima - mislimo da to najviše ljudi i prepoznaju i zbog toga su sve te lijepe priče i napisane“, dodaje Baketarić.
Za ovaj stručni tim ovo je samo još jedna u nizu napisanih priča, a za Agatu i Tea prilika za sretno i vraćeno djetinjstvo.
federalna.ba