Ustavni sud političarima iz RS-a goruća tema, suprotni stavovi u FBiH

Rješavanje statusa Ustavnog suda Bosne i Hercegovine politički predstavnici u Republici Srpskoj smatraju glavnim uvjetom za napredak u reformama. Redovno su dosad problematizirali odluke suda, osporavali njegov sastav, pokušavali blokirati sud neizborom sudija. Strane sudije žele zamijeniti domaćim, a u prvom planu svakog prijedloga reforme stavili su etničko glasanje. Izgleda da je isti slučaj i s prijedlogom koji je SDS uputio u parlamentarnu proceduru i to po hitnom postupku. Iz ove stranke podsjećaju na zaključke NSRS-a da nijedan reformski evropski zakon ne može biti usvojen dok se ne usvoji zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine goruća je tema otkako su u Narodnoj skupštini RS-a postavili ultimatum. Nema reformskih zakona bez Zakona o Ustavnom sudu kojim strane sudije napuštaju svoje funkcije. Reformski zakoni se jedan po jedan usvajaju. Istina, konsenzusa o Zakonu o sudovima za koji je Milorad Dodik rekao da ide zajedno sa Zakonom o Ustavnom sudu još nema.

Opozicija u RS-u nezadovoljna je neprovođenjem odluka NSRS-a te su iz SDS-a za sjednicu Doma naroda Bosne i Hercegovine predložili svoj zakon. Sastav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine bi tako činilo devet sudija - po tri iz svakog konstitutivnog naroda. Isti kao onaj prijedlog SNSD-a i SDS-a 2016. godine.

“Smatram da i danas predstavnici SNSD-a ne treba da imaju razlog da ne dozvole da ovaj prijelod zakona dođe na dnevni red i, naravno, da ga podrže”, poručio je Želimir Nešković, delegat u Domu naroda BiH (SDS).

Ipak, iz SNSD-a ovaj put drugačijeg stava. Kažu, potrebno je više dogovora, iako je njima takav zakon odgovarajući.

“I ispodprosječan poznavalac političkih prilika u Bosni i Hercegovini je svjestan da je takvo rješenje nemoguće bez šireg političkog dogovora u PSBiH. Zato mislim da ovakvo izlijetanje SDS u taj neki prostor koji misle da imaju nije pametno”, izjavila je Snježana Novaković Bursać, delegat u Domu naroda BiH (SNSD).

Predsjednik Naše stranke Edin Forto kaže da o prijedlogu SDS-a nema komentar. Dok predsjednik SDP-a Nermin Nikšić potvrđuje raniji stav ove stranke da etničko glasanje u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ne dolazi u obzir. O pitanju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine složni su i vlast i opozicija u Federaciji.

“Klub će ujutro prije sjednice zauzeti stav. Kao delegat kategorično sam protiv, jer sam ubjeđen da su i procedura i sam sadržaj u suprotnosti sa državnim Ustavom”, naveo je Dženan Đonlagić, delegat u Domu naroda BiH (DF).

“Ukoliko uvedete etničko glasanje u Ustavni sud i ukoliko isključite strane sudije iz Ustavnog suda i uvedete entitetsko glasnaje, etničke i entitetske kvorume, to praktično znači ukidanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nisu slučajno strane sudije u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, oni su odgovor na entitetsko glasanje”, istakao je Šefik Džaferović, delegat u Domu naroda BiH (SDA).

A tačno je da Evropska komisija zahtijeva rješavanje pitanja stranih sudija, tačno je da Ustav Bosne i Hercegovine daje mogućnost da se strane sudije zamijene, ali to nije propisano kao obavezno. Članom 6. Ustava Bosne i Hercegovine previđeno je da Parlamentarna skupština pet godina nakon prvih imenovanja može dorediti drugi način izbora troje sudija koje za sada bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava. Do sada to nije urađano ni 30 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, a poznavaoci ustavnog prava također problmatiziraju sastav suda prema etničkom kriteriju.

“Ustavni sud Bosne i Hercegovine može biti, putem amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, personalno reformisan. To uključuje i mogućnost da se strane sudije zamijene domaćim sudijama. Zakonom se može mijenjati samo način izbora stranih sudija, ali ne i njihova zamjena domaćim sudijama. Ako se ustavotvorac odluči za takvu reformu, moraju se ispoštovati svi međunarodni standardi funkcionisanja moderne države. Jedan od njih je totalna etnička neutralnost suda. Prema tome, u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ne mogu sjediti pripadnici konstitutivnih naroda sa ili bez ‘Ostalih’”, objašnjava advokat i stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović.

Sastav može biti promijenjen, ali prema Ustavu. Poznato je da će ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza formirati komisiju koja bi trebala iznaći rješenje. I sam Bunoza je potvrdio da će radne grupe nakon godišnjih odmora raditi na tome. Ipak, dok čekamo rješenje vladajućih, opozicija u RS-u svoje je pripremila, iako, sudeći prema izjavama, već osuđeno na propast.

federalna.ba