Rat u Iranu prijeti naglim rastom siromaštva: UN upozorava na 32 miliona novih slučajeva

Više od 32 miliona ljudi širom svijeta moglo bi biti gurnuto u siromaštvo zbog ekonomskih posljedica rata u Iranu, pri čemu se očekuje da će zemlje u razvoju biti najteže pogođene, opisuje The Guardian.

U izvještaju objavljenom usred sumnji u krhki prekid vatre, UNDP je naveo da se svijet suočava s „trostrukim šokom“ koji uključuje energiju, hranu i slabiji ekonomski rast.

Agencija zadužena za borbu protiv siromaštva upozorava da sukob poništava napredak u međunarodnom razvoju, pri čemu će se posljedice nejednako osjećati u različitim regijama.

„Razvoj unazad“ – upozorenje UNDP-a

Alexander De Croo, administrator UNDP-a i bivši premijer Belgije, izjavio je: „Sukob poput ovog predstavlja razvoj unazad. Čak i ako rat stane, a prekid vatre je naravno itekako dobrodošao, posljedice su već tu.

Vidjet ćemo dugotrajne posljedice, posebno u siromašnijim zemljama, gdje se ljudi vraćaju u siromaštvo. To je najpotresniji dio. Ljudi koji ponovo upadaju u siromaštvo često su oni koji su iz njega već izašli, a sada se ponovo vraćaju.“

Rast cijena energije i prijetnja globalnoj sigurnosti hrane

Cijene energije naglo su porasle u šest sedmica od prvih američko-izraelskih zračnih napada na Teheran, dok zatvaranje Hormuškog moreuza od strane Irana guši isporuke nafte i plina svjetskoj ekonomiji.

Uz lančane posljedice na snabdijevanje đubrivima i globalni transport, stručnjaci upozoravaju da je postavljena „tempirana bomba za sigurnost hrane“ u zemljama u razvoju.

Dugoročne posljedice za svjetsku ekonomiju

Čak i ako se postigne trajni mir na Bliskom istoku, čelnica MMF-a izjavila je da su „ožiljci“ sukoba već trajno oštetili globalnu ekonomiju.

Objavljujući izvještaj u trenutku kada se svjetski lideri okupljaju u Washingtonu na proljetnim sastancima MMF-a, UNDP je naglasio da je potreban globalni odgovor kako bi se pomoglo najpogođenijim zemljama.

Potrebne hitne mjere pomoći

Prema izvještaju, ciljane i privremene novčane pomoći potrebne su kako bi se zaštitila najranjivija domaćinstva u zemljama u razvoju, uz procijenjeni trošak od oko 6 milijardi dolara za ublažavanje posljedica za one koji padaju ispod linije siromaštva.

De Croo je istakao da međunarodne institucije i razvojne banke mogu osigurati potrebna sredstva: „Postoji pozitivan ekonomski učinak kratkoročnih novčanih transfera kako bi se spriječio povratak ljudi u siromaštvo.“

Kao alternativne mjere naveo je privremene subvencije ili vaučere za električnu energiju ili plin za kuhanje.

UNDP je upozorio protiv općih subvencija jer bi one nepotrebno pomagale bogatijim domaćinstvima i dugoročno bile finansijski neodržive.

Najgori scenarij

U tri analizirana scenarija, najgori predviđa šest sedmica ozbiljnih poremećaja u proizvodnji nafte i plina, te osam mjeseci povišenih troškova. U tom slučaju, čak 32,5 miliona ljudi širom svijeta moglo bi pasti u siromaštvo.

Izvještaj koristi međunarodnu granicu siromaštva za zemlje srednjeg višeg dohotka, definiranu od strane Svjetske banke kao prihod manji od 8,30 dolara po osobi dnevno.

Najveći teret pada na zemlje u razvoju

Polovina globalnog povećanja siromaštva bila bi koncentrisana u 37 zemalja koje uvoze energiju, uključujući države u Zaljevu, Africi, Aziji i male otočne zemlje u razvoju.

UNDP naglašava da bogate zemlje imaju veću sposobnost da ublaže ekonomske posljedice rata, dok zemlje globalnog juga ulaze u krizu sa slabijom početnom pozicijom i već postojećim finansijskim ograničenjima.

Smanjenje međunarodne pomoći dodatno pogoršava situaciju

Ova upozorenja dolaze u trenutku kada zapadne vlade, uključujući SAD, Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju, smanjuju izdvajanja za pomoć zbog visokih dugova i povećanih troškova odbrane.

Podaci OECD-a, objavljeni prošle sedmice, pokazuju da su zemlje članice smanjile pomoć za razvoj na 174,3 milijarde dolara u 2025. godini, što je gotovo četvrtina manje nego 2024.

Ulaganje u razvoj kao prevencija sukoba

De Croo je priznao pritiske s kojima se suočavaju bogate zemlje, ali je upozorio da će smanjenje pomoći imati dugoročne negativne posljedice: „Ulaganja u razvoj, rečeno vojnim rječnikom, predstavljaju krajnji preventivni udar. Zašto se provodi preventivni udar? Da bi se spriječio sukob. Upravo to razvoj čini.

Ako ulažete u smanjenje siromaštva, jake institucije i borbu protiv klimatskih promjena – to su elementi koji stabiliziraju svijet.“

federalna.ba