Rastu tenzije između Venecuele i Gvajane zbog spora oko naftom bogate regije Esequibo

Napetost u Esequibu, spornoj regiji između Venecuele i susjedne Gvajane traje više od jednog stoljeća, a posljednjih sedmica je dodatno intenzivirana oprečnim potezima dvije zemlje.

Region se nalazi zapadno od rijeke Esequibo u središnjoj Gvajani.

Riječ je o regiji koja se prostire na oko 160 hiljada kvadratnih kilometara i populacijom od skoro 125.000, a poznata je po bogatim rezervama nafte, kao i zlata, uglja i dragog kamenja.

Sporna teritorija čini blizu dvije trećine Gvajane.

Novo intenziviranje tenzija između Venecuele i Gvajane podudara se s pronalaskom bogate rezerve visoko kvalitetne nafte u blizini obale u Esequibu 2015. godine.

Vlada Venecuele tvrdi da regija Esequibo pripada toj zemlji,pa je 3. decembra održala i referendum na kojem je 96 posto glasača podržala ideju da se taj region vrati unutar njenih granica.

Predsjednik Nicolas Maduro dao je instrukcije da se regija Esequibo uvrsti u novu kartu Venecuele i da ta mapa bude okačena u svim institucijama države.

Kao odgovor na vojnu aktivnost Gvajane u Esequibu, Maduro je naredio slanje vojnih trupa u grad Tumeremo, blizu sporne regije, i najavio da će preduzeti nove mjere.

Iz Gvajane pak tvrde da je Venecuela održala referendum kršeći međunarodno pravo i ugrozila regionalni mir.

Predsjednik Gvajane Irfaan Ali nedavno je posjetio vojne jedinice u spornoj regiji i podigao zastavu svoje zemlje na brdo iznad Venecuele.

- Stav Venecuele -

Venecuelanska vlada tvrdi da je Pariska arbitražna odluka iz 1899. godine nevažeća i da region treba da bude uključen u teritoriju Venecuele u skladu sa Ženevskom konvencijom iz 1966. godine.

Venecuela želi da uključi regiju Esequibo u svoju teritoriju i izdaje pasoše i lične karte svojim stanovnicima.

U svojim izjavama, Maduro je rekao da Esequibo pripada Venecueli prema Ženevskoj konvenciji i da je njegove resurse eksploatira Gvajana preko američke naftne kompanije Exxon Mobil.

- Historija Esequiba -

Više od stoljeća star spor između dvije zemlje datira iz perioda kada je Gvajana bila britanska kolonija u periodu od 1831. do 1966. godine.

Venecuela, koja nije prihvatila granice koje je Ujedinjeno Kraljevstvo povuklo za Gvajanu, iznijela je svoj prvi prigovor 1841.

Kada diplomatski pregovori između strana nisu dali nikakve rezultate, spor je preselio na sud 1897.

Pariskom arbitražnom odlukom iz 1899. rijeka Esequibo je određena kao zapadna granica Gvajane u skladu sa željama Ujedinjenog Kraljevstva.

Venecuela je ponovo stavila to pitanje na dnevni red 1962.godine, četiri godine prije proglasa nezavisnosti Gvajane, i ponovila da je Esequibo njena teritorija.

- Argumenti Gvajane -

Gvajana je stekla nezavisnost 1966. i pridružila se Nacijama Komonvelta 1970. godine te je i zvanično proglasila da joj pripada Esequibo.

Gvajana tvrdi da su granice između dvije zemlje bile određene tokom britanskog kolonijalnog perioda i da bi kao osnovu trebalo uzeti Odluku o arbitraži u Parizu iz 1899. godine.

Gvajana je 2018. iznijela spor Esequibo pred pravosudno tijelo Ujedinjenih naroda, Međunarodni sud pravde (ICJ).

ICJ je zatražio od Venecuele da se suzdrži od preduzimanja radnji koje bi promijenile trenutnu situaciju na teritorijama pod upravom Gvajane.

- Bogaćenje Gvajane nakon pronalaska nafte -

Važnost regije Esequibo na vidjelo je izašla i nakon što je Gvajana dala dozvolu za eksploataciju nafte američkoj energetskoj kompaniji Exxon Mobile.

Venecuela je tu dozvolu proglasila nezakonitom i osudila taj potez Gvajane.

Procjenjuje se da je dnevna proizvodnja nafte u Gvajani porasla u posljednje vrijeme s 1.200 barela na 400.000 barela te da tako rastu i prihodi od tog energenta.

Konsultantska kompanija Rystad Energy procijenila je da bi godišnji prihod Gvajane od nafte i gasa mogao dostići 7,5 milijardi dolara do 2030. godine.

Prema podacima Svjetske banke, u nacionalni dohodak Gvajane po glavi stanovnika je 2002. godine iznosio 955 dolara, a premašio je 18.989 dolara u 2022. godini.

Ekonomski stručnjaci procjenjuju da će Gvajana 2025. imati godišnji prihod od 4,2 milijarde dolara, a da bi 2040. mogao dostići 157 milijardi dolara.

- Mogućnost vojnog sukoba -

Gvajana je upozorila da bi venecuelanska aneksija Esequiboa bila oprečna međunarodnom pravu i da je zabrinuta zbog mogućnosti izbijanja sukoba. Međutim većina analitičara mišljenja je da su male mogućnosti za izbijanje oružanog sukoba.

Lokalni mediji javljaju da gvajanska vojska izvodi zajedničke vježbe s američkim snagama, a da vojno prisustvo na granici pojačava i susjedni Brazil.

federalna.ba/AA