„Putevi plina“ u BiH Energetsko ili političko pitanje?

Prilog Sanela Hodžić

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, prema najavama, trebalo bi na sjednici u četvrtak odlučivati o pokretanju procedure za sklapanje međunarodnih ugovora u vezi s dva strateška projekta od kojih može ovisiti i energetska ali i politička stabilnost naše zemlje. Riječ je o ugovorima koji se odnose na izgradnju Istočne i Južne interkonekcije. Ako je suditi po posljednjim izjavama zvaničnika koji čine dio nove vladajuće većine, politički dogovor je postignut. Međutim, da bi došlo do njihove realizacije, potrebna je saglasnosti državnog Predsjedništva.

Bosna i Hercegovina trenutno se snabdijeva prirodnim gasom iz samo jednog pravca i samo jednog izvora i to iz Rusije, koristeći transportni gasovod koji prelazi granicu sa Srbijom u mjestu Šepak i nastavlja se do Zvornika, Kladnja, Sarajeva, Zenice i Travnika. Postojeći gasovod, izgrađen je 1979. godine, i prilično je zastario. Izgradnja Istočne i Južne interkonekcije je nešto o čemu se u posljednje vrijeme sve intenzivnije govori i prelamaju različiti inetresi. Javnosti se predstavljaju kao dva strateška energetska projekta, a u suštini su političko pitanje koje se posmatra kroz nacionalni predznak. O tome je i danas govorio predsjednik RS-a Milorad Dodik:

„Razvojna komponeta je u nadležnsoti entiteta. Zašto je neko skontao da blokira ovu vrstu priče? To je u vrijednosti 4 milijarde maraka. Sve vrijeme je gas preko RS-a išao za Sarajevo i nikome nije palo na pamet da zavrne klapnu“.

Za većinu ne bi bio problem kuda bi išao gas, nego pod kojim uvjetima, ko gazduje transportom i njegovom distribucijom. Sve to trebalo bi se ragulirati donošenjem državnog zakona o gasu, čemu se godinama protive političari iz Republike Srpske smatrajući da na taj način gube kontrolu nad ovim energentom. Protive se i u HDZ-u i žele da se BH gas izbaci iz zakona. Stoga su odlučili da Vlada Zapadnohercegovačkog kantona u Širokom Brijegu osnuje kompaniju koja bi se bavila distribucijom. Podsjetio je na to i član državnog Predsjedništva Željko Komšić  u svom posljednjem televizijskom istupu kada je najavio da neće potržati ove projekte bez usvajanja zakona o gasu na nivou države:

„Ovamo odbijamo da ta Istočna inetekonekcija dovede gas u RS, a od mene tražiš da isto tako pravo ovisnosti isporučiš Zagrebu i Draganu Čoviću za snabdjevanje centralnog dijela BiH, koji je najveći potrošač, a to je Sarajevo, dio Visokog i Zenica.“

Struka je saglasna da BiH treba više izvora snabdijevanja, ali se s druge strane otvara pitanje kolike su stvarne potrebe za potrošnjom u dva nova pravca i da li gasovodi prolaze tamo gdje ima potrebe za njegovim korištenjem. Stručnjak za energetiku i ministar u Vladi Kantona Sarajevo Almir Bečarević ističe da mora postojati državni regulator gasa kao što je to slučaj sa električnom energijom:

„Vlasti RS-a znaju šta to nosi i zato odbijaju jer znaju da tada ide uređeno tržište i jednaka pravila igre...Ovaj segment entitet Republika Srpska pokušava da anulira tvrdeći da ima svog regulatora.“

Prema onome što se nudi kroz projekat Južne interkonekcije, gas bi se preko Jadransko-jonskog gasovoda dopremao iz Azerbejdžana za balkanske države, a prolazio bi kroz Hrvatsku, Crnu Goru, BiH i Albaniju. Njegovom izgradnjom bila bi smanjena zavisnost o ruskom gasu. Nova Istočna interkonekcija je zajednički projekat Srbije i Republike Srpske koji je pokrenut bez saglasnosti institucija Bosne i Hercegovine. Bila bi to druga gasna interkonekcija između Srbije i RS-a, odnosno Bosne i Hercegovine. Lider NIP-a Elemdin Konaković potvrdio je da će se ovo pitanje naći na narednoj sjednici Vijeća ministara.

Čak i pod pretpostavkom da uskoro dođe do dogovora i otklone sve prepreke, pitanje je kada bi počeli radovi na izgradnji tih gasovoda i kada bi potekle prve količine ovog energenta. Procjene su da bi to za narednih šest-sedam godina bilo teško ostvarivo.