PSBiH - Obavljena rasprava o Prijedlogu zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH

Ovim se zakonom uređuju kontinuitet postojanja Suda Bosne i Hercegovine, osnivanje i uređenje Apelacionog suda BiH kao drugostupanjske instance, nadležnost, unutarnja organizacija, javnost rada, finansiranje i druga pitanja od značaja za organizaciju i funkcioniranje Suda BiH i Apelacionog suda BiH.

Zakon predviđa da sjedište Suda i Apelacionog suda bude u Sarajevu.

Kojović je kazao da je zakon koji se nalazi pred poslanicima, zakon kakav bi usvojila bilo koja evropska država koja je zainteresovana za vladavinu zakona.

- Jedan sud se zove Sud BiH, a drugi sud se zove Apelacioni sud, jer on služi, njegova funkcija je da bude Apelacioni sud za odluke Suda BiH. Mi smo u protekle dvije godine pokušavali postići neku vrstu konsenzusa u vezi ovoga zakona po ovim, ja bih rekao, semantičkim i efemernim pitanjima i ja nisam došao do razloga nekog pravnog ili ustavnog zbog čega je ovaj zakon u ranijim formama bio neprihvatljiv – kazao je Kojović.

Dodao je da ono što on predlaže jeste „da ne izmišljamo više eufemizme poput Apelacionog vijeća, Apelacionog odjeljenja, nego da ovaj organ zovemo onako kako se on zove i da ga zovemo po onome što on radi, a to je da rješava apelacije Suda BiH“.

Podsjetio je poslanike da, „u slučaju da ovaj Parlament bude imao hrabrosti i mudrosti da do kraja ovoga mandata usvoji ova dva zakona - ovaj Zakon o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH i Zakon o VSTV-u, da ćemo dobiti datum pregovora sa Evropskom unijom“.

- Mi danas samo pokušavamo da usvojimo zakone koji će nas dovesti za sto sa Evropskom unijom, a njihovu validnost i usklađenost sa evropskim standardima ćemo imati priliku provjeriti u tim pregovorima - kazao je Kojović.

Dodao je da, ovaj zakon kako je formulisan, čak uključujući i naziv ovoga zakona, „to je ono što Evropska unija zahtijeva od nas“.

- Biti protiv Evropske unije ili ne biti njen entuzijastični zagovornik kakav sam ja, je sasvim legitimna politička pozicija. Ali jedino što nije u redu, jeste misliti da će nas Evropska unija primiti pod nekim našim uslovima, pod nekim našim specifičnostima, da će napustiti svoje principe, pogotovo u oblasti koja predstavlja srce svake države, srce svakog sistema, a to je pravosudni sistem - kazao je Kojović.

Poslanik Milorad Kojić (SNSD) je kazao da, što se tiče sadržaja Prijedloga zakona o Sudu i Apelacionom sudu BiH, imaju dovoljno primjedbi da ih je nemoguće amandmanski ispraviti.

- U jednom trenutku je i postojalo usaglašavanje oko Prijedloga zakona o Sudu. Ne bih rekao da nije važno sjedište Suda, a pogotovo ne bih rekao da nisu važne nadležnosti Suda - naveo je Kojić.

Ne slažemo se, dodao je on, ni sa uspostavljanjem Apelacionog suda, pogotovo u smislu nadležnosti koje su propisani, ali i u smislu Suda BiH, nadležnosti koje su ovdje propisane.

- Mi imamo primjedbe na skoro svaki član ovdje i ne možemo podržati ovakav prijedlog. Protiv smo ovakvog načina uređenja rada Suda BiH - kazao je Kojić.

Poslanik Midhat Čaušević (SDA) je kazao da, u odnosu na prošli prijedlog, „ovdje imamo određenu poboljšanu verziju, barem u onom segmentu kojeg sam ja diskutovao prošli put, a odnosila se na član koji govori o oznakama pripadnosti“.

- U tom članu je prošli put jasno istaknuto da bilo kakvo isticanje vjerskih simbola, odnosno oznaka vjerske pripadnosti, će biti zabranjeno u sudu, a to će se odnositi na uposlenike i na stranke koje budu konzumenti prava unutar institucije suda. Nakon određene vrste strukturalnog pritiska i isticanja negativnog stava javnosti, imamo poboljšanu verziju ovog člana. Međutim, i dalje ovdje postoji određena vrsta zamke koja može biti otežavajući faktor, odnosno koja može ići u istom onom pravcu u kojem je išao i prethodni prijedlog – kazao je Čaušević.

Naveo je da u pomenutom članu sada stoji "Predsjednik Suda i predsjednik Apelacionog suda će posebnim pravilnicima, u skladu sa odredbama Kodeksa sudijske etike, propisati pravila ponašanja i odijevanja za zaposlene i stranke pred sudom, odnosno pred apelacionim sudom“.

- Sada, ovaj segment nije uređen zakonom, ali je data mogućnost da podzakonskim aktom ovu oblast uredi predsjednik apelacionog suda, odnosno predsjednik suda. Ali to mora biti u skladu sa Kodeksom sudijske etike. Kada uđete u sam Kodeks sudijske etike, poglavlje 4, u jednom od tih podstavova se jasno kaže: „sudija ne smije ispoljavati bilo kakvu vjersku, političku, nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vršenja službenih dužnosti." Ako će se pravilnik kojeg treba da donese predsjednik suda, odnosno apelacionog suda, pozvati na ovaj Kodeks sudijske etike koji doslovno zabranjuje isticanje bilo kakve vjerske, političke ili druge nacionalne pripadnosti, onda mi faktički dolazimo na istu zabranu koju smo imali zakonom definisanu. Sada samo nije zakonom definisano, ali je rečeno da će se podzakonskim aktom to urediti, pozivajući se na ovaj Kodeks koji to izričito zabranjuje - kazao je Čaušević.

Dodao je da je sve to opet u suprotnosti sa članom 9 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koja doslovno garantuje pravo ispoljavanja vjerskih sloboda u punom kapacitetu te riječi.

Poslanik Nihad Omerović (NiP) je kazao da smo „dozvolili sebi takav luksuz, da smo maltene počeli mi postavljati ovdje uvjete Vijeću Evrope, Evropskoj uniji, kako bi oni trebali da se prilagode nama, a ne mi njima“.

Dodao je da to naše prilagođavanje njima znači prihvatanje normalnih, savremenih, civilizacijskih vrijednosti.

- Savremene civilizacijeske vrijednosti podrazumijevaju, pod broj jedan, reformu pravosuđa. Reforma pravosuđa znači jednakost svih pred zakonom. To je suštinski problem što mi trenutno imamo sistem zaštićenih moćnika za koje ne važe zakoni - kazao je Omerović.

Poslanik Zlatan Begić (DF) je kazao da će Klub Demokratske fronte podržati ovaj prijedlog.

Dodao je da se zakon razmatra po skraćenom postupku, te postoji mogućnost da se dodatno o ovom materijalu razgovara.

Poslanička rasprava o principima Prijedloga zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu BiH je okončana, a izjašnjavanje o njemu će uslijediti nakon što bude završena rasprava i o preostalim tačkama dnevnog reda. 

Fena/federalna.ba