Prvih 100 dana rada njemačke vlade
Tradicionalno dobri odnosi Njemačke i Rusije, Njemačku su učinili evropskim kamenom spoticanja pri donošenju jedinstvenih odluka Evropske unije u odnosima s Rusijom usljed rata u Ukrajini. Nisu samo ti tradicionalno dobri odnosi razlog što se Njemačka našla u raskoraku. Tu je, svakako ovisnost o ruskom gasu i projekat Sjeverni tok 2. Neodobravanje početka rada tog gasovoda, nagovijestilo je drugačiji stav prema Rusiji nove, Scholzove vlade u odnosu na vladu Angele Merkel. No, koalicija koja čini vladu baš i ne funkcioniše kako je zamišljeno na početku saradnje. U nastavku donosimo rezime prvih 100-tinjak dana njihovog rada.
Njemačka vlada, koja je vođenje države preuzela na samom kraju 2021. godine, našla se pred neviđenim spletom kriza. Kombinacija pandemije, klimatske i energetske krize stavila je pred vladajuću koaliciju, sastavljenu od socijaldemokrata, zelenih i liberala, velike izazove. Problem dodatno uvećavaju međusobno suprotstavljeni stavovi tri strane o mnogim unutrašnjim pitanjima, poput koraka u borbi protiv energetske krize ili politike zaduživanja, o kojima pojedinačno javno istaupaju i saopštavaju odluke, bez kosultacija sa partnerima. Čini se da, žargonski rečeno, pucaju po šavovima pod pritiskom cjelokupne situacije, ali za sada ipak uspjevaju naći kompromise.
"Budžet za 2022. bi bio korak ka normalizaciji budžetske politike ove države nakon dva pandemijska budžeta. Napadom Rusije na Ukrajinu, situacija se promijenila. Sada moramo računati na dodatnu potrošnju i dodatna opterećenja za budžet. Uz pomoć ovog finansijskog plana, moguće je Njemačku vratiti u okvire kriterija iz Mastrihta, koji nalažu da dug države članice ne smije biti veći od 60% njenog BDP-a", istakao je Christian Lindner, ministar finansija Njemačke.
Lindnerovi liberali koriste partnerstvo u koaliciji, kako bi kao najmanja stranka, ipak nametnuli svoje ideje i zahtjeve. Zeleni, s ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock na čelu, bitku vode za klimu, u čemu im se liberali priklanjanju. S druge strane liberali koji se protive obaveznoj vakcinaciji, koče donošenje zakona u vezi sa panedmijom koji predslažu socijaldemokrati kancelara Olafa Scholza. I tako u krug, o različitim pitanjima. I ovi odnosi unutar koalicije razlikuju novu vladu od prethodne, baš kao i nepuštanje u rad Sjevernog toka 2 usljed dešavanja u Ukrajini, pogažen plan o nezaduživanju, te produženje roka za zatvaranje nuklearnih elektrana i prestanka korištenja fosilnih goriva. Migracijskoj politici postupili su skoro isto kao i njihovi prethodnici. Otvorili su granice za izbjeglice iz Ukrajine, te su aktivni na pronalaženju što boljih rješenja za zemlje koje su na najjačem udaru izbjegličkog talasa.
"Solidarnost podrazumijeva da i druge države, osim onih na istočnoj granici Eropske unije, prime dio izbjeglica koje ne znaju gdje tačno žele otići. Dobro je što vlade Poljske i Njemačke djeluju zajednički", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
Odnosi Njemačke sa Rusijom su i dalje bolji nego odnosi ostalih evropskih država. Zbog ovisnosti o ruskom gasu, Njemačka se nalazi u pat poziciji jer se ne mogu odreći gasa kao dio paketa sankcija. Zahtjev predsjednika Vladmira Putina da gas Rusiji ubuduće bude isplaćen u rubljama, članice G7 su kategorično odbile. Putin i dalje insistira, ali je Njemačkoj popustio i dozvolio da nastave plaćati u eurima.
"Ugovori se temelje na eurima, tako da ćemo i dalje plaćati uvoz energije u eurima", dodaje Lindner.
Da Putin nije popustio, Njemačka bi se našla u skoro pa bezizlaznoj situaciji, jer su rezerve gasa na 3 posto u skladištu Rehden, koje je inače u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma, a koje ima kapacitet da zadovolji godišnju potrošnju gasa za oko dva miliona domaćinstava. Postoje indicije da je skladište strateški pražnjeno kako bi se moglo utjecati na povećanje cijena energenta.
"Oko 55 posto gasa, koji Njemačka uvozi, dolazi iz Rusije. Dok u Njemačkoj postoje strateške rezerve nafte, koje po zakonu moraju biti dovoljne za 90 dana, takva odredba ne postoji za plin i ugalj. To je, kako sada znamo, greška. Njemačko ministarstvo privrede želi to što prije promijeniti. Najprije, kada je u pitanju gas. Minimalne razine punjenja moraju biti propisane zakonom za skladištenje plina: 80 posto 1. oktobra, 90 posto 1. decembra a najmanje 40 posto 1. februara - i tako svake godine."
Ono što je posebno interesantno i drugačije nego dok je Njemačkom upravljala prethodna vlada, jeste eksponiranost kancelara Olafa Scholza. Nakon Angele Merkel koja je bila najistaknutija figura, ne samo njemačke, nego i evropske politike, zamijenio ju je Scholz koji si periodično uzme godišnji odmor od pojavljivanja u javnosti. Tu se postavlja pitanje da li se krije od silnih problema koji su se svalili na leđa njegovog tima ili je to prosto način njegovog vođenja države – da radi iza kulise, a kad ima nešto konkretno da kaže ili uradi onda se i pojavi. Period pred nama će dati odgovor na ovo pitanje, budući da je pred njemačkom vladom period donošenja odluka i izgradnja temelja za ispunjavanje obećanja koja su dali na startu, u područjima zaštite klime, digitalizacije i ekonomske transformacije.
federalna.ba