'Protiv zaborava-za mir i solidarnost u Evropi', rezultat rada mladih iz nekoliko evropskih država
Izložba 'Protiv zaborava - za mir i solidarnost u Evropi' (Against forgetting - For Peace and Solidarity in Europe') otvorena je večeras prigodnim programom u Vijećnici, u okviru zvaničnog Programa aktivnosti za Dan obilježavanja opsade Sarajeva 1992.-1995. za 2026. godinu.
Ta izložba rezultat je međunarodnog projekta u kojem su sudjelovali mladi širom Evrope. Kroz istraživanje ratnih zločina i kulture sjećanja, mladi su kreirali sadržaj koji poziva na dijalog i solidarnost u modernoj Evropi. Preuzeli su ulogu kustosa, pretvarajući arhivska istraživanja o ratnim zločinima u tu postavku. Da bi osigurali široku dostupnost, tekstovi su prevedeni na bosanski, francuski, njemački, slovenački, mađarski, poljski i engleski jezik.
Izložbu su organizirali Udruženje 'Obrazovanje gradi Bosnu i Hercegovinu - Jovan Divjak' i Grad Sarajevo, a suorganizator je Javno preduzeće Sarajevo d.o.o. uz podršku Evropske unije kroz program Građani, ravnopravnost, prava i vrijednosti (CERV) i Općine Novo Sarajevo.
Sanjin Hamidičević je zamjenik izvršenog direktora Udruženja "Obrazovanje gradi BiH - Jovan Divjak", a danas je kazao novinarima da je izložba rezultat rada 176 mladih širom Evrope, koji su učestvovali na šest razmjena, a istraživali su ratne zločine iz 20. vijeka.
- Izložba prikazuje njihovo shvatanje, u želji da potaknemo kritičko mišljenje kod mladih jer kao što znamo historija se, nažalost, ponavlja - kazao je novinarima.
Kako je naglasio, ta izložba će biti prikazana na više lokacija u Sarajevu te drugim mjestima u Bosni i Hercegovini. Bit će postavljena i u državama partnerima tog projekta. Tako je već postavljena u Nizozemskoj, slijede postavke u Francuskoj, Njemačkoj, Sloveniji, Mađarskoj i Poljskoj.
Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić istaknuo je da izložbu otvaraju mladi koji su, istražujući mračne trenutke 20. vijeka od zločina Drugog svjetskog rata do genocida u Srebrenici, odlučili da budu čuvari istine.
Istražujući tunel Spasa, Muzej ratnog djetinstva i Memorijal ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, sudionici tog projekta u svoje sjećanje utkali su patnju, ali i nevjerovatan otpor ovog grada.
- Draga omladino, vi ste mreža ambasadora koja osigurava da lekcije naučene u Sarajevu postanu putokaz za bolju Evropu. Vaš dijalog i solidarnost su put ka zajedničkoj evropskoj budućnosti. Neka Sarajevo i dalje bude grad koji pamti, ali i grad koji gradi mir - istaknuo je Alić, na otvorenju izložbe u Vijećnici.

Tea Kelavić iz Slovenije jedna je od sudionica tog projekta, sudjelovala je na razmjeni u Njemačkoj. Smatra da su te teme bitne da se, kao što to i Projekt naglašava, ne zaboravi i naravno ne ponovi.
- Sve nas je pogodilo dok smo čitali sve te priče i slušali šta se sve dogodilo. Nadamo se da možemo utjecati na ostale mlade ljude, da shvatimo koliko je bitno da budemo u miru, da budemo složni i da nas možda te razlike koje su prije bile razlog za rat sad spajaju - kazala je novinarima.
I Tara Grbo iz Sarajeva ima pozitivna iskustva iz tog projekta. Informirali su se o historiji, obilazili muzeje, ali i sklapali prijateljstva.
- Bitno je da se osvijestimo, vidimo koje su posljedice svih tih ratnih dešavanja - kazala je novinarima.
U okviru današnjeg događaja, mladi su recitovati poeziju na engleskom jeziku, nastalu na radionicama u saradnji sa britanskom organizacijom Never Such Innocence. Izložba je dostupna na sedam jezika, putem QR kodova, a prati je i namjenski podcast na engleskom jeziku. Cilj događaja je ukazati na važnost suočavanja s prošlošću radi izgradnje mirnije budućnosti, stavljajući glas mladih u centar mirovnih procesa.
Projekt 'Against forgetting' okupio je, tokom ljeta 2025. godine, mlade na šest međunarodnih razmjena održanih u Sarajevu, Budimpešti, Mariboru, Nirnbergu, Avinjonu i regiji Nadsanije. Fokus istraživanja bili su ratni zločini i zločini protiv čovječnosti, počinjeni tokom 20. vijeka - od Drugog svjetskog rata i holokausta, preko Nirnberških procesa, sve do rata u Bosni i Hercegovini i genocida u Srebrenici.
Fena/federalna.ba