Protesti u Peruu: Šta se krije iza nasilja?

Najmanje 40 ljudi poginulo je u sukobima između peruanskih snaga sigurnosti i demonstranata u najgorem izbijanju nasilja u toj andskoj zemlji u više od 20 godina, dok demonstranti pozivaju na sistemske političke promjene i odgovornost za smrt, piše u svojoj analizi BBC.

Kako su počeli protesti?

Protesti su počeli nakon što je Kongres 7. decembra smijenio predsjednika Pedra Castilla, koji je uhapšen i osuđen na 18 mjeseci zatvora pod optužbom za pobunu.

Castillo, 53, bio je upleten u više istraga o korupciji i pokušao je nezakonito raspustiti Kongres prije planiranog glasanja o opozivu.

Njegova smjena bila je posljednji udarac u višegodišnjem sukobu između izvršne i zakonodavne vlasti Perua. Castillov potpredsjednik, Dina Boluarte, postala je šesti predsjednik Perua u posljednjih pet godina.

Šta podstiče proteste?

Demonstranti traže Boluarteovu ostavku, zatvaranje Kongresa, novi ustav i Castillovo oslobađanje. Bilo je i marševa koji pozivaju na prekid nemira.

Optužbe o neprikladnoj sili protiv demonstranata podstakle su bijes protiv Boluarteove vlade. Grupe za ljudska prava optužile su vlasti da koriste vatreno oružje na demonstrantima i bacaju dimne bombe iz helikoptera. Vojska kaže da su demonstranti koristili oružje i domaći eksploziv.

Glavno tužilaštvo Perua je 10. januara saopćilo da je pokrenulo istragu protiv Boluarte i članova njenog kabineta po optužbama za "genocid, ubistvo i teške povrede" usred protesta.

Šta se dešava na protestima?

Demonstranti su blokirali autoputeve, palili zgrade i napadali aerodrome, uzrokujući desetine miliona dolara štete i gubitak prihoda. Blokade su poremetile trgovinu, prizemljile letove i nasukale turiste.

Sigurnosne snage su odgovorile nasiljem. Među žrtvama su bili i civili koji nisu protestirali.

Međuamerička komisija za ljudska prava osudila je nasilje i snaga sigurnosti i demonstranata i pozvala na dijalog. Demonstranti su do sada odbijali da započnu razgovore sa Boluarte.

Ko je Pedro Castillo?

Glasači su 2021. izabrali Castilla, socijalistu, iz mase kandidata, nakon godina političkih kriza i tokom pandemije koja je pogodila Peru teže od većine zemalja.

Malo poznati učitelj i sindikalni vođa iz siromašnog andskog sela, Castillo nije imao iskustva na izabranim funkcijama niti je imao veze s establišmentom Lime.

Castillove pristalice polagale su velike nade da bi on mogao donijeti bolju zastupljenost siromašnim, ruralnim i autohtonim Peruancima, istovremeno se suprotstavljajući elitama.

Međutim, kada je došao na funkciju, njegova podrška je pala usred korupcijskih skandala, stranačkih sukoba i opozicije u Kongresu. Castillo se borio da vlada, imenovavši pet premijera i više od 80 ministara tokom svog kratkog predsjedništva.

Ipak, Castillo je zadržao pristalice, koji ga vide kao žrtvu političkih elita i Kongresa koji je široko nepopularan i koji se smatra korumpiranim. Castillov rejting od 27 posto odobravanja u novembarskoj anketi IPSOS-a i dalje je bio veći od 18 posto koliko Kongres ima.

Gdje su demonstranti?

Protesti su se dogodili širom zemlje, ali dugo marginalizirani, lijevo orijentirani jug Perua bio je njihov epicentar i mjesto najgoreg nasilja.

Castillo je bio tek drugi predsjednik rođen izvan Lime koji je izabran od 1956. godine.

Iako je siromaštvo opalo posljednjih decenija, i dalje postoji jaz u životnom standardu između regije i glavnog grada. Unatoč lokalnom bogatstvu bakra i plina na jugu, pokazatelji uključujući očekivani životni vijek i smrtnost novorođenčadi zaostaju za onima u Limi.

Jug Perua također je dom ekonomski i kulturno važnih turističkih destinacija kao što su Cusco i obližnja citadela Inka Machu Picchu, odakle je više od 2.000 turista moralo biti evakuisano početkom januara zbog protesta.

federalna.ba/Fena