Protekle godine bile su teške za vlasti, migrante ali i građane USK-a

Iako su migracije globalni problem, u jeku migrantske krize u BiH najveći teret je podnio Unsko-sanski kanton. Bio je to težak period za vlast, ali i građane koji su u susretu s  migrantima imali različita iskustva. U jednom su svi saglasni. Kažu - prisjećajući se tog perioda, pokazali smo humanost i solidarnost prema ljudima koji samo žele bolju budućnost. 

Prije nekih mjesec dana na osnovu Sporazuma o readmisiji vraćeno je više od 500 migranta iz Republike Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu. Mnogo tema, posjeta i rasprava o tom sporazumu vratilo je vlasti i građane USK u prethodne godine, kada je ovaj kanton najviše bio na udaru migrantske krize. Prema riječima sociologa Almira Saračevića, Bihać je grad koji je djelimično i postao sinonim za migracione centre:

"Nažalost, u tom periodu, ali vidimo da je i dan danas tako. Bihać je djelimično postao sinonim za te migracione centre, naravno da nikome nije svejedno."

Prema mišljejnu građana, bile su to teške godine za ovaj kanton. Naglašavaju kako nisu zadovoljni sa reakcijom viših nivoa vlasti. Smatraju da je USK u najvećem procentu bio prepušten sam sebi u rješavanju ovog problema.

"Bile su to, po mom mišljenju, teške godine, od krivičnih djela, uznemiravanja lokalnog stanovništva do prevelikog broja nepoznatih lica u gradu, pa izazivanje kod lokalnog stanovništva nekog straha od tog prevelikog broja. Tako mogu samo kazati: hvala Bogu što je to prošlo."

"Ružno, tu je uvijek svakodnevno bilo ispred Konzuma najmanje njih 50. Onda bil dolazilo do razmirica među njima."

"Ne ponovilo se!"

"Što se tiče odnosa viših nivoa vlasti, stvarno ovaj, kao građanin grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona mogu kazati da nisam zadovoljan njihovim odnosom prema ovom kantonu kada je u pitanju migrantska kriza i njihovim reakcijama koje su bile zakašnjele, neadekvatne."

Uprkos nezamislivom scenariju koji je zadesio USK, građani su pokazali humanost i solidarnost.

"Ljudi sa ovih podneblja su se opet pokazali kao humani, to ne treba zaboraviti, znači generalno cijela Krajina. Pokazali su se opet kao gostoljubljivi ljudi koji razumiju tuđu patnju", dodaje Saračević.

Migrantska kriza koja je pogodila ovaj kanton ostavila je trag na građane, ali kako i sami kažu, imaju razumijevanja za one koji pokušavaju naći bolje mjesto za život. S druge strane, migranti su prepušteni sami sebi i humanitarnim orgnaizacijama u BiH. Migranti se i dalje kreću kroz našu zemlju, veliki broj njih je u kampovima, a oni koji su bili suočeni s migrantskom krizom poručuju, ovo je problem cijele države i tako mu treba pristupiti.

federalna.ba