Pronađena tajna pisma naučnika nestalog na ekspediciji iz 18. stoljeća: Priča o ljubavi, kajanju i jednom od najvećih pomorskih misterija

Pisma naučnika Jean-Andréa Mongeza, koji je nestao 1788. godine tokom francuske ekspedicije oko svijeta, ponovo su otkrivena nakon što su decenijama bila skrivena u knjizi grafika iz 19. stoljeća. U njima se krije i lična priča o njegovoj bliskoj vezi s udanom ženom, žaljenju zbog ranijih postupaka i mogućim razlozima zbog kojih se upustio u opasno putovanje s kojeg se nikada nije vratio, piše The Guardian.

Dok se 21. januara 1793. godine pripremao da se popne na platformu na kojoj će biti javno pogubljen giljotinom, francuski kralj Luj XVI, prema jednom historijskom navodu, postavio je pitanje: „Ima li vijesti o gospodinu de la Pérouseu?“

Mislio je na Jean-Françoisa de Galaupa, grofa de la Pérousea, pomorskog oficira i moreplovca kojem je 1785. godine povjerio naučnu ekspediciju oko svijeta. Cilj putovanja bio je, između ostalog, da Francuska parira geografskim otkrićima i istraživanjima britanskog moreplovca, kapetana Jamesa Cooka.

Dva broda pod komandom La Pérousea, La Boussole i L’Astrolabe, nestala su tri godine kasnije, nakon što su napustila Botany Bay u Australiji. Njihove olupine zvanično su identificirane tek 2005. godine, ali okolnosti pod kojima su brodovi završili na morskom dnu ni danas nisu u potpunosti razjašnjene.

Sada su ponovo otkrivena rijetka pisma jednog od istaknutih naučnika koji su učestvovali u toj ekspediciji i nestali 1788. godine. Ona pružaju dosad nepoznat, ličan pogled na putovanje koje je ostalo upamćeno kao jedan od velikih pomorskih i naučnih poduhvata 18. stoljeća.

Pisma su opisana kao prikrivena ljubavna pisma upućena udanoj kćerki aristokratske porodice. Pronađena su skrivena u knjizi grafika koja se pripremala za aukcijsku prodaju. Ludovic Miran, stručnjak za knjige i rukopise u aukcijskoj kući koja će narednog mjeseca ponuditi pisma na prodaju, otkriće je opisao kao „čudo“.

„Posjedujemo određeni broj dokumenata s ekspedicije, ali gotovo svi su naučne prirode, zbog čega su ova lična pisma izuzetno rijetka“, rekao je Miran za Guardian. Prema njegovim riječima, pronađena prepiska baca potpuno novo svjetlo na izuzetan naučni i historijski događaj u Francuskoj.

Ekspedicija koja je trebala parirati britanskim istraživanjima

Ekspedicija La Pérousea pokrenuta je u vrijeme intenzivnog rivalstva između Francuske i Velike Britanije, posebno kada je riječ o kolonijalnom širenju, pomorskim putevima i istraživanju nepoznatih dijelova svijeta. La Pérouse se veoma divio Jamesu Cooku, njegovom kartografskom radu i naučnim otkrićima tokom pomorskih putovanja. Međutim, Louis XVI imao je i šire političke i trgovačke ambicije.

Francuska je željela uspostaviti nove trgovačke puteve i istražiti područja do kojih evropski moreplovci još nisu doprli. Postojale su i informacije da Velika Britanija planira uspostaviti trajnu bazu u Botany Bayu, na australskoj obali, što bi joj omogućilo pristup do tada nedovoljno istraženim dijelovima pacifičkog područja.

Zbog toga je francuska ekspedicija imala značaj koji je nadilazio naučna istraživanja. Njome se nastojalo proširiti geografsko znanje, ali i osnažiti položaj Francuske u nadmetanju s Britancima.

Brodovi La Boussole i L’Astrolabe, na kojima se nalazilo ukupno 225 članova posade, oficira i naučnika, isplovili su 1. augusta 1785. godine iz Bresta, francuske luke na atlantskoj obali. Tokom gotovo tri godine putovanja, ekspedicija je tokom zaustavljanja na različitim lokacijama slala izvještaje o svojim aktivnostima. Među područjima koja su istraživana ili posjećena bili su Aljaska, Kalifornija, dijelovi Azije, Rusija i Samoa.

Putovanje, međutim, nije prošlo bez tragedija. Na Samoi su ubijeni kapetan broda L’Astrolabe i još 11 članova ekspedicije.

Britanci stigli u Australiju šest dana prije Francuza

Kada je Luj XVI pogubljen u januaru 1793. godine, o francuskim fregatama nije bilo vijesti još od njihovog odlaska iz Botany Baya u martu 1788. godine. Za La Pérousea je dolazak u Australiju bio i veliko razočarenje. Britanska Prva flota, pod komandom kapetana Arthura Phillipa, stigla je do australske obale samo šest dana prije Francuza.

To područje bilo je naseljeno autohtonim stanovništvom desetinama hiljada godina prije dolaska evropskih ekspedicija, ali su ga evropske sile u 18. stoljeću posmatrale i kao prostor od velikog strateškog, trgovačkog i kolonijalnog značaja.

Nekoliko mjeseci nakon odlaska iz Botany Baya, brodovi La Boussole i L’Astrolabe, prema najprihvaćenijim pretpostavkama, nasukali su se na koraljne grebene kod ostrva Vanikoro, istočno od Solomonovih Ostrva, tokom tropske oluje. Ostaci brodoloma otkriveni su 1826. i 1964. godine, ali je identitet olupina zvanično potvrđen tek 2005. godine. Iako su istraživanja pružila određene odgovore, mnogi detalji o posljednjim trenucima ekspedicije ostali su nepoznati.

Upravo zbog toga svaki novi dokument povezan s putovanjem ima poseban značaj za historičare i istraživače.

Lična pisma naučnika koji se nikada nije vratio

Autor pronađenih pisama bio je Jean-André Mongez, istaknuti naučnik, direktor uglednog naučnog časopisa i kanonik, koji je učestvovao u ekspediciji La Pérousea. Pisma je upućivao Louise Victoire Le Cloustier, kćerki porodice nižeg plemićkog statusa iz Rouena u Normandiji.

Prema tumačenju Ludovica Mirana, Mongez je u pismima izražavao nezadovoljstvo zbog njene udaje, a istovremeno se činilo da žali zbog vlastitog ranijeg ponašanja. „Više puta piše: ‘Vratit ću se, bit ću drugi čovjek, bolji čovjek’“, rekao je Miran.

Prema njegovim riječima, iz prepiske se stiče utisak da se Mongez ranije nije dobro ponašao prema Le Cloustier i da mu je ona zbog toga jasno stavila do znanja da je prešao granicu. Takav odnos mogao bi, smatra Miran, biti jedan od razloga zbog kojih je Mongez odlučio krenuti na dugotrajno i opasno putovanje.

„Reference su često prikrivene, ali čini se da su imali veoma blizak odnos i da je on u jednom trenutku učinio nešto čime ju je uvrijedio. To su intimna, veoma lična pisma“, naveo je Miran. U jednom dijelu prepiske Mongez objašnjava da odlazi „djelimično zbog ljubavi prema slavi i želje da stekne nova znanja“.

Ipak, kako ističe Miran, Mongez je već bio priznat naučnik, imao je uspješnu karijeru i uživao određeni ugled. Osim toga, članovi ekspedicije prije polaska mogli su čitati djela Jamesa Cooka i upoznati se s opasnostima koje su pratile takva putovanja.

Zbog toga se postavlja pitanje zašto je Mongez, uprkos profesionalnom uspjehu i saznanjima o rizicima, odlučio krenuti na ekspediciju s neizvjesnim ishodom. „Nikada nećemo saznati zašto je odlučio priključiti se tom opasnom putovanju, ali jasno je da je dijelom odlazio zbog tog emotivnog odnosa“, rekao je Miran.

Pisma otkrivaju i kako su članovi ekspedicije podnosili putovanje

Osim lične priče o odnosu Mongeza i Le Cloustier, prepiska pruža uvid u psihološke i fizičke izazove s kojima su se suočavali učesnici ekspedicije. Putovanje oko svijeta trajalo je godinama i predstavljalo iskustvo kakvo je za mnoge od njih bilo potpuno novo i teško zamislivo. Članovi posade morali su se prilagođavati nepoznatim područjima, teškim uslovima života na brodovima, dugoj odvojenosti od kuće i opasnostima koje su pratile istraživanja.

„Prepiska nam također daje odgovore na pitanje kako su ti mladi ljudi izdržali tri godine plovidbe oko svijeta, potpuno novo i nezamislivo iskustvo. Saznajemo kako su podnijeli šok takvog nevjerovatnog putovanja i užasne uslove“, kazao je Miran.

U pismima Mongez opisuje i nasilne događaje kojima su svjedočili tokom zaustavljanja na pojedinim lokacijama. Govori o tome kako su njegov prijatelj i drugi članovi ekspedicije ubijeni. U posljednjem pismu navodi da je putovanje poprimilo tužan tok i da sada samo želi vratiti se kući. Naučni rezultati, napisao je, nisu bili dovoljni da nadoknade nesreću i patnju koje su pratile ekspediciju.

Prema Miranovom tumačenju, putovanje se zbog toga može posmatrati i kao pokušaj ličnog iskupljenja.

„Možda je to putovanje iskupljenja“, rekao je.

Pisma su sačuvana više od dva stoljeća

Louise Victoire Le Cloustier umrla je 1821. godine, ne znajući, kao ni ostatak svijeta, kakva je sudbina zadesila Mongeza i ostatak ekspedicije. Ipak, pisma je sačuvala. Prema Miranovim riječima, na dokumentima se mogu uočiti tragovi koji ukazuju na to da su više puta čitana.

„Sačuvala je pisma i možemo vidjeti da su čitana, pa ponovo čitana. Pretpostavio bih da ih je morala skrivati od supruga“, rekao je Miran. Takva mogućnost dodatno podupire pretpostavku da je prepiska imala izrazito ličan karakter i da je njen sadržaj mogao biti osjetljiv za ženu koja je u međuvremenu bila u braku.

Pisma su tako ostala sačuvana, iako njihova priča nije bila poznata javnosti više od dva stoljeća.

Aukcionar ih pronašao u običnoj knjizi grafika

Pisma je otkrio aukcionar Benoît Derouineau tokom pripreme jedne, naizgled sasvim obične knjige grafika iz 19. stoljeća za prodaju.

Derouineau je rekao da u početku nije shvatio kakve je dokumente pronašao. „U početku nisam shvatio šta je to. Jasno je da su pažljivo sačuvana i skrivena. Možda zato što su predstavljala neku vrstu ljubavnih pisama, a osoba kojoj su bila namijenjena nije željela da ih drugi vide. Ali ih nije bacila niti spalila“, rekao je.

Prema njegovim riječima, upravo činjenica da su pisma sačuvana, ali sklonjena od pogleda, čini njihovo otkriće posebno zanimljivim.

Derouineau je istakao i koliko je ekspedicija La Pérousea bila značajna za Francusku, podsjećajući na navod da je Louis XVI čak i u posljednjim trenucima života pitao za sudbinu moreplovca.

„To što se navodi da je Louis XVI pitao za La Pérousea pokazuje koliko je mnogo bilo uloženo u tu ekspediciju. Bio je to veoma važan događaj u Francuskoj“, kazao je.

Pisma procijenjena na 30.000 do 50.000 eura

Pronađena prepiska bit će ponuđena na aukciji u Parizu 17. novembra, a procijenjena vrijednost iznosi između 30.000 i 50.000 eura. Aukcijska kuća Daguerre prodavat će pisma kao jednu cjelinu, na aukciji koja će biti održana u Hôtel Drouot.

Dokumentima se tako nakon više od dva stoljeća otvara novo poglavlje: ona ne donose samo lični trag o naučniku čija je sudbina ostala nepoznata, već pružaju i dodatni uvid u emocionalne, ljudske i naučne dimenzije jedne od najpoznatijih francuskih pomorskih ekspedicija 18. stoljeća.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.