Promovirana vrijedna izdanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH

Dva nova izdanja Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine promovirana su danas u okviru osmog sajma bosanskohercegovačkog izdavaštva „Knjige u nišama“ u Bosanskom kulturnom centru Kantona Sarajevo.

Predstavljene su dvije arhivske čitanke – „Drugarica“, posvećena zbirci Razije Handžić, autorice Hajrije Osmanhodžić, te „Nobelovac“, arhivska čitanka iz zbirke Ive Andrića, autora Luke Boškovića. Čitanke su dvojezične, na bosanskom i engleskom jeziku.

Događaj je okupio autore, predstavnike Muzeja, kao i brojne posjetioce sajma, a fokus razgovora bio je na značaju arhivskih izdanja u očuvanju i reinterpretaciji književne i kulturne baštine Bosne i Hercegovine.

Direktorica Muzeja Šejla Šehabović kazala je da je rad Muzeja sa mladim ljudima jedna od osnovnih obaveza koja je korisna za obje strane.

“Zahvaljujući našoj mladoj kustosici, magistrici Ifeti Lihić, i asistentu na Odsjeku za komparativnu književnosti i informacijske nauke Filozofskog fakulteta u Sarajevu Feđi Kulenoviću, stvorili smo sistem koji izuzetno dobro funkcioniše u praksi. Tako su do nas i došli autori koje danas predstavljamo, Hajrija i Luka, a koji već godinama volontiraju u Muzeju i za Muzej. Sporazum o saradnji sa Internacionalnim Burch univerzitetom donio nam je, pored mnoštva drugih projekata, i saradnju sa mladim dizajnerom Bakirom. Nazvali smo ova izdanja arhivskim čitankama jer smo primijetili da naši muzeji veoma rijetko objavljuju analize vlastitih zbirki. Ovi mladi ljudi su napravili stručne radove koji pokazuju šta se u Muzeju čuva"- kazala je Šehabović.

Hajrija Osmanhodžić ističe da je izabrala zbirku Razije Handžić jer smatra da o njoj nije dovoljno pisano, s obzirom na njen značaj za kulturnu historiju BiH.

“Handžić je bila prva direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, a radila je i kao kustosica u Zemaljskom muzeju, Historijskom muzeju i Muzeju Sarajeva, bila je direktorica Radio Sarajeva… Pisala je reportaže o Bosanskoj krajini, pisala je o običnim ljudima. Bila je partizanka, urednica Nove žene i sve me to zainteresovalo kao mladu autoricu koja i sama pokušava da piše i da se ostvari u tom polju”, kazala je Osmanhodžić.

Bošković smatra da je, istražujući Andrića u zbirci Muzeja, saznao neke stvari koje nisu dostupne široj javnosti.

“Arhivi su veoma bitni za lociranje informacija jer nemamo sve na internetu i veoma je važno odrediti postojanje izvora. Zbirka „Ivo Andrić“ nije ogromna, ali je dovoljno velika da se pri pisanju ovakve publikacije mora dosta promisliti šta izabrati od svega i šta da bude publikovano kako bi se lik i djelo približili turistima i bilo značajno za neki određeni narativ. Koliko god se teži objektivnom pisanju, ipak se mora uspostaviti neki narativ, a trenutni narativ je da se publikuje ono što iz građe znamo, kazao je Bošković.”

Dizajner Mujabašić je kazao da se trudio da publikacije budu zanimljive i lake za čitanje, a da je jedan od osnovnih motiva bio potaknuti čitaoca da posjeti Muzej i vidi sve ono što on čuva uživo.

“Trudio sam se da ispoštujem arhivski karakter ovih čitanki, ali da dizajn bude dopadljiv mladima i turistima. Zato su publikacije urađene u modernizmu koji je posljednjih godina sve više prisutan u kulturnim institucijama u svijetu kao vizualni identitet. Sav materijal, od naslovnice pa nadalje, čine eksponati koji se nalaze u Muzeju, a koje sam i ja prvi put vidio. Izdvojili smo ono što je zanimljivo i bitno, a da bude i dopadljivo.kazao je Mujabašić.”

Publikacije “Nobelovac” i “Drugarica” mogu se kupiti na sajmu KUN ili u suvenirnici Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH-saopćeno je iz ov ekulturne institucije.

federalna.ba