Promjena u Ustavnom sudu nema bez izmjena Ustava BiH
Zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ostaje na listi neriješenih pitanja unutar vladajuće koalicije. Prioritet SNSD-a i uslov za daljnji rad državnih institucija. Partneri potpuno podijeljeni. Daleko od pronalaska rješenja. No, dok je u fokusu zakon, suština je ostala po strani. Način izbora sudija, domaćih i stranih, propisan je Ustavom Bosne i Hercegovine, a tu je i ključ rješenja. Promjena u Ustavnom sudu nema bez izmjena Ustava Bosne i Hercegovine.
Izazov i najveći test za vladajuću koaliciju i dalje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine - zakon o kojem nema dogovora. SNSD isključivo za zakon koji će označiti kraj strancima u strukturi suda. Trojka se tome protivi. Sve želje u jedan zakon ne mogu. No, ono što partneri zaboravljaju, ni zakon nije moguć bez prethodne izmjene Ustava Bosne i Hercegovine.
“Ustavni sud BiH može biti, putem amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine, personalno reformisan. To je pravo po Ustavu ustavotvorca. To uključuje i mogućnost da se strane sudije zamijene domaćim sudijama. Zakonom se može mijenjati samo način izbora stranih sudija, ali ne i njihova zamjena domaćim sudijama”, objašnjava stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović.
Dakle, put do Zakona i potencijalno novog sastava sudija bez stranaca mora krenuti od Ustava. Adresa za izmjene je Državni parlament, a prijedlog novog Ustava mora skupiti dvotrećinsku podršku. Neophodne su i ruke opozicije. A kako je podijeljena vlast, tako je i opozicija. Stranke iz Federacije odlučno protiv rješenja po volji SNSD-a, a opozicija iz RS-a isto toliko odlučno uz SNSD.
“Bez izmjene te ustavne odredbe nema šansi da ulazimo uopće u priču o izgonu - jer to je upravo prava riječ - stranih sudija iz Ustavnog suda”, poručuje Safet Kešo, zastupnik SDA u Zastupničkom domu BiH.
“Zamislite situaciju po kojoj je Ustavom propisano da u Ustavnom sudu sjede sudije stranci, a zakonom je propisano nešto drugo i pri tome uvijek moramo imati u vidu da je Ustav akt najviše pravne snage. Dakle, potpuno je laičko tumačenje da se to sve zakonom može regulisati. Mislim da oni prave drveni šporet”, ističe Zlatan Begić, zastupnik DF-a u Zastupničkom domu BiH.
Vladajuća koalicija, barem za sada, izmjene Ustava ne navodi kao rješenje. Zadatak je ostavljen Radnoj grupi, koja je još u procesu formiranja. SNSD i HDZ su dostavili prijedloge, ali Trojka nije. Dodiku dovoljno za stopiranje svih procesa.
“Taj jedan paket, mi iz RS-a, odnosno ja mislim da treba tretirati kad se sve dogovori - sve je dogovoreno, kad sve ne dogovori - ništa nije dogovoreno”, poručio je Dodik.
Do tada u Vijeću ministara i Državnom parlamentu nema zakona. Na sjednicama se raspravlja, ali uzalud. Za prohodnost i funkcionalnost institucija Dodik potvrđuje da uslov ostaje isti. No, Trojka je ipak optimistična.
“Postoje naznake da se može ići u usvajanje seta zakona i bez konačnog dogovora o Zakonu o Ustavnom sudu. Tako da, ipak, u odnosu na protekli period od zadnjih mjesec-dva mislim da postoji puno bolja politička atmosfera na državnom nivou”, ocjenjuje Nihad Omerović, predsjednik Kluba NiP-a u Zastupničkom domu BiH.
“Cijenimo da će se, bez obzira na različite stavove i poprilično suprotstavljena mišljenja koja su trenutno prisutna u BiH, ipak pronaći dovoljno snage da se prevaziđu i određene prepreke i određeni različiti stavovi i da se kreiraju propisi i da se zakoni i predmetni propisi usvoje”, naveo je Albin Muslić, zastupnik SDP-a u Zastupničkom domu BiH.
Spremni zakoni već čekaju, a imaju li šansu prije Ustavnog suda, pokazat će već sljedeća sjednica u Parlamentu BiH. Prethodne pokazuju da optimizma baš i nema. Nakon seta evropskih zakona - zatišje, uz česte prijetnje SNSD-a još jednom blokadom i sve dužom listom neusvojenih zakona.
federalna.ba