Efendić o odlasku iz BiH: Gora je politička nestabilnost od nezaposlenosti

Zbornik radova pod nazivom „Demografske promjene u BiH od 2013. do 2024. godine“, koji su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović, donosi sveobuhvatan pregled ključnih demografskih promjena u zemlji sa smjernicama za buduće javne politike i strategije. O demografskim izazovima u Dnevniku 3 govorio je prof. dr. Adnan Efendić, jedan od promotora zbornika i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Komentirajući podatke o demografskim promjenama iz zbornika, prof. dr. Efendić kazao je kako će izraženost emigracija u odnosu na imigracije vremenom rezultirati smanjenjem stanovništva.

- Danas su prezentirani podaci koji pokazuju da BiH bilježi negativan neto migracioni bilans, što znači da imamo izraženije emigracije u odnosu na imigraciju stanovništva. vremenom to dovodi do smanjenja stanovništva. U pisanju zbornika učestvovali su autori iz različitih disciplina. Ono što je bitno kazati jeste da su intencija za emigriranje još uvijek prisutne u BiH. BiH bilježi različite forme migracija, poput internih migracija, cirkularnih migracija, sezonskih migracija, uključujući i povratke u BiH, kazao je.

U odgovoru na pitanje koja skupina građana najviše odlazi iz zemlje, prof. dr. Efendić naglasio je da se radi o mladoj radnoj snazi.

- Radi se o periodu praćenja od otprilike jedne decenije. Imali smo izražene emigracije, pogotovo prije perioda korone. Najizraženiji periodi migracija bili su 2015. i 2019. godine. Kada analizirate emigraciju bilo gdje u svijetu, podaci pokazuju da mlađe populacije emigriraju. To je bio slučaj i u BiH. Najviše je emigrirala starosna skupina od 25 do 30 godina. Radi se o vrlo produktivnoj starosnoj skupini – radnoj snazi. To dovodi do smanjenja tržišta radne snage, do poremećaja u strukturi tržišta radne snage i do poteškoća u ekonomiji BiH. Imamo manjak ponude radne snage u određenim sektorima, istakao je.

Odgovarajući na pitanje o tačnosti tvrdnji da je zemlja pred demografskim slomom, prof. dr. Efendić kazao je da se trebamo fokusirati na poboljšanje uslova koji će podstaknuti dijasporu na vraćanje u domovinu.

- Emigracije su izazov cijele regije, pa i šire. U BiH je taj fenomen najviše izražen, ali postoji jedan izvor ovih poteškoća, a to su prisilne emigracije u ratnom periodu, koje su napravile poremećaj u veličini stanovništva i u strukturi stanovništva. Trebamo praviti pomake koji će BiH ponovo učiniti atraktivnom za one koji su je napustili. Oko 10% stanovnika je bilo vani i vratilo se, u različitim periodima – i postratnom ali i u današnjem periodu, kazao je.

U odgovoru na pitanje o ključnim razlozima za napuštanje zemlje, prof. dr. Efendić kazao je da tim odlukama najviše doprinosi politička nestabilnost zemlje.

- Razlog za odlazak nikada nije samo jedan. Analizu razloga za napuštanje radimo tako što kontrolišemo po 20-30 faktora koji potencijalno utječu na intencije za napuštanje zemlje. Ono što je interesantno kada su u pitanju intencije za migriranje iz BiH je da ekonomski faktori nemaju primat. Modeli ne potvrđuju da nezaposleni ili oni sa nižim platama najviše napuštaju BiH. Istaknut je aspekt političke nestabilnosti i institucionalne neefikasnosti kao faktora koji generišu nesigurnost i značajno doprinose odlascima građana. Ti faktori imaju jači efekat nego pitanje zaposlenja, zaključio je.

federalna.ba