PROBLEMI S USLUGOM ELEKTRONSKOG POTPISA U BOSNI I HERCEGOVINI

Prilog: Sanela Hodžić

Usluga kvalificiranog elektronskog potpisa u Bosni i Hercegovini postala je dostupna građanima u julu 2024. Trenutno postoje četiri izdavača takvih potpisa, ali pojedine institucije ne priznaju neke od njih, i to baš one koji se izdaju besplatno. Ovakvim pristupom građani i privreda Federacije dovedeni su u situaciju da snose dodatne troškove, dok pojedini privrednici smatraju da ima elemenata krivične odgovornosti.

U Bosni i Hercegovini ovlašteni izdavači kvalifikovanog elektronskog potpisa su Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka, "BH pošta" te slovenska kompanija "Halcom". I ne bi bilo ništa sporno da Porezna uprava Federacije nije objavila da priznaje samo potpise koje izdaju "Halcom" i "BH pošta". Riječ je o elektronskim potpisima koji se naplaćuju i koštaju od 140 do 180 KM, a razlikuje se i vrijeme važenja tog potpisa. Za privredu to znači dodatne troškove, kaže direktor poznate domaće kompanije Almedin Kadrić, naglašavajući da se kompletan koncept digitalizacije ovako narušava.

„Evo ovim putem pozivam POSKOK da se uključi u cijeli slučaj. Mislim da smo mi kao Federacija prvi u svijetu koji će plaćati nekakve iznose i naknade da bi sutra podnijeli poreske prijave. I sad smo u situaciji da moramo kupiti ove certifikate od Pošte ili od Halcoma obzirom da nam je Poreska uprava onemogućila certifikate koje smo ranije koristili za poreske prijave, a to su takozvane izjave koje su predviđene Pravilnikom.“

Javnosti je i dalje nejasno zbog čega se Porezna uprava FBiH odlučila na ovakav potez. Odbacuju tvrdnje o pogodovanju i u pojašnjenju navode:

"Poreska uprava je u kontinuitetu nastojala da uspostavi integraciju s Upravom za indirektno oporezivanje, pa je čak i ponudila tehničko rješenje primjenjivo na servise za integraciju i dozvoljenu autorizaciju za korištenje e-usluga Poreske uprave, međutim, uspostavljanje te saradnje je izostalo."

Na ove tvrdnje iz Uprave za indirektno oporezivanje odgovaraju da je Porezna uprava u ovaj proces ušla nespremna te da vlastitu tehničku i organizacijsku nespremnost pokušava prikazati kao problem državnih institucija.

"U prethodnih nekoliko godina Uprava za indirektno oporezivanje održala je više sastanaka sa Poreznom upravom FBiH i svakom prilikom je nadležnima pojašnjeno šta moraju uraditi u svom informacionom sistemu kako bi porezni obveznici koji su dobili kvalificiranu elektronsku potvrdu od Uprave (UIO) istu mogli koristiti i kod ove entitetske institucije. Nažalost, do danas Porezna uprava FBiH nije prilagodila svoj informacioni sistem na način kako je to zakonski predviđeno."

I IDDEEA je zatražila zvanično objašnjenje na osnovu čega je Porezna uprava FBiH izabrala elektronski potpis „BH Pošte“ i „Halcoma“, koji se plaćaju, umjesto besplatnih, koje izdaju državne institucije. Direktor Agencije Almir Badnjević smatra da građani sami trebaju birati i da im se to mora omogućiti kroz rješenje koje prihvata sve priznate ovjeritelje. Također upozorava da je moguće da su ugroženi lični podaci bh. građana, ali to je, kako kaže, pitanje za sigurnosne agencije.

„Ne možemo dozvoliti da se na bilo koji način preferira bilo ko drugi ako primarno tu nisu uključene državne institucije. Smatram da je taj neko ko je razvijao rješenje za Poreznu upravu vršio direktno pogodovanje na samo dva ovjeritelja, eliminirajući dvije državne institucije.”

U Federaciji je, podsjećamo, ovih dana počelo podnošenje poreznih prijava isključivo elektronskim putem, uz korištenje kvalificiranog elektronskog potpisa. Porezna uprava ovih dana 'zatrpana' je dopisima u kojima građani ukazuju na ozbiljne tehničke poteškoće koje im onemogućavaju izvršavanje zakonskih obaveza.