Princ Lihtenštajna vetom blokirao reformu zakona o abortusu, aktivisti razočarani

Princ Lihtenštajna Alois iskoristio je pravo veta prvi put tokom svoje vladavine kako bi blokirao prijedlog zakona čiji je cilj bio usklađivanje propisa o abortusu s praksom u većem dijelu Evrope.

Zakon je parlament Lihtenštajna usvojio prošlog mjeseca, nakon što je predstavljena građanska inicijativa koju je potpisalo približno četvrtina birača u toj zemlji.

Odluka je izazvala razočarenje aktivista u ovoj kneževini, koja ima neke od najstrožih zakona o abortusu u Evropi.

„Nismo baš iznenađeni, ali smo ipak razočarani“, rekla je Tatjana As’Ad, koja je predvodila inicijativu za izmjenu zakona i radi za malu ljevičarsku stranku Slobodna lista.

„Nadrealno je to što se događa 2026. godine u državi usred Evrope“, dodala je.

Abortusi će se i dalje obavljati u inostranstvu

Prema riječima As’Ad, veto neće značajno doprinijeti sprečavanju abortusa.

„Lihtenštajn će i dalje biti zemlja u kojoj je abortus zabranjen, ali znamo da se obavlja. Veto samo znači da će se i dalje obavljati u inostranstvu“, kazala je.

Abortus je u Lihtenštajnu dozvoljen samo u ograničenim okolnostima, poput slučajeva kada je život žene ugrožen ili kada je trudnoća posljedica silovanja. Od 2015. godine ženama je zakonski dozvoljeno putovati u inostranstvo radi prekida trudnoće, čime zaobilaze domaća ograničenja.

Nakon što su aktivisti u februaru pokrenuli građansku inicijativu, više od 4.970 ljudi podržalo je poziv na dekriminalizaciju abortusa do 12. sedmice trudnoće. To je znatno više od 1.000 potpisa potrebnih da se prijedlog uputi parlamentu.

Inicijativa je također tražila da troškove postupka pokriva zdravstveno osiguranje i da se ukine zabrana informisanja o mogućnostima pristupa abortusu koja važi u cijeloj zemlji.

Cilj je bio ukloniti brojne prepreke s kojima se žene suočavaju kada moraju putovati u inostranstvo, najčešće u susjednu Austriju ili Švicarsku. Među tim preprekama su troškovi, potreba za organizovanjem brige o djeci i nedostatak vlastitog vozila.

Princ unaprijed najavio veto

Kako je inicijativa dobijala sve veću podršku, nasljedni princ Alois najavio je da će iskoristiti pravo veta kako bi spriječio svaku izmjenu zakona.

Njegova najava pratila je cijeli proces, iako su zastupnici u parlamentu tijesnom većinom podržali reformu, a anketa iz augusta pokazala da je 62 posto birača za izmjenu zakona.

Kneževska kuća ove sedmice potvrdila je da je Alois odlučio uskratiti saglasnost na prijedlog zakona.

„Nakon pažljivog razmatranja, ostaje uvjeren da predložena reforma nije u skladu s osiguravanjem odgovarajuće zaštite nerođenog života kao temeljne pravne vrijednosti“, navodi se u saopćenju.

Kneževska kuća nije odgovorila na dodatni zahtjev lista The Guardian za komentar.

Aktivisti upozoravaju na moć monarhije

Aktivisti, koji su naveli da su se s Aloisom sastali samo nekoliko sati prije nego što je objavljena njegova odluka, ocijenili su veto kao udarac identitetu Lihtenštajna kao monarhije zasnovane na demokratskim principima.

„Jedna osoba poništava odluku koju je pokrenula gotovo četvrtina birača s pravom glasa i koju je usvojio parlament“, navodi se u saopćenju odbora koji stoji iza građanske inicijative.

U saopćenju se dodaje da je nasljedni princ Alois tokom svoje vladavine samo dva puta zaprijetio vetom na zakone i da se u oba slučaja radilo o legalizaciji abortusa. Kao prethodni primjer navodi se njegova izjava iz 2011. godine.

„Ovo je prvi put da je zaista iskoristio veto. Zaključak je jasan: kada je riječ o abortusu, postoji samo jedna osoba koja donosi odluke“, navodi se u saopćenju.

Novinarka Gabriella Alvarez-Hummel, jedna od aktivistica koje stoje iza inicijative, ukazala je na veliku moć koju monarhija ima u ovoj alpskoj državi. Vladajući princ može imenovati sudije te smijeniti vladu ili pojedine ministre.

„On, zapravo, ima pravo veta na sve“, kazala je.

Na referendumu 2012. godine birači su velikom većinom podržali zadržavanje njegovih ovlasti veta. Glasanje je tada opisivano kao posredno izjašnjavanje o tome treba li Lihtenštajn ostati monarhija.

Alvarez-Hummel ocijenila je ovosedmičnu odluku kao „veoma zabrinjavajuću“, posebno imajući u vidu da je Lihtenštajn tek 1984. godine, kao posljednja zemlja u Evropi, ženama dao pravo glasa na nacionalnim izborima.

„Lihtenštajn ima historiju zemlje koja posljednja uvodi promjene kada je riječ o pravima žena. Nadala sam se da nećemo biti posljednji ni kada je riječ o pravu na abortus, ali trenutno ne izgleda dobro“, rekla je.

Otvorena mogućnost ukidanja zabrane informisanja

Alvarez-Hummel navela je da je kampanja ipak ostvarila određene uspjehe, posebno time što je počela razbijati višedecenijski tabu o razgovoru o abortusu u toj zemlji.

Alois je u ovosedmičnom saopćenju također naveo da je otvoren za ukidanje opće zabrane informisanja o abortusu. To bi moglo značiti da će žene u budućnosti moći pitati svoje zdravstvene radnike gdje u inostranstvu mogu obaviti postupak i dobiti podršku nakon njega.

Uprkos tome, Alvarez-Hummel strahuje da bi oko 40 žena godišnje, koliko ih prema procjenama mora putovati u inostranstvo radi abortusa, sada moglo biti izloženo još većoj stigmatizaciji i dodatno ukorijenjenim tabuima.

„Živite u zemlji u kojoj je to zabranjeno, u kojoj se princ koji živi u dvorcu pobrinuo da tako i ostane. Jedini put kada je iskoristio veto, učinio je to protiv ove promjene. Mogu samo zamisliti koliko im je teško znati da je tako“, rekla je, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.