Prijave nasilja u obitelji u HNK-u porasle 130 posto: Jesu li institucije dorasle izazovu?

Broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji i dalje raste. Svaka nova prijava otvara pitanje efikasnosti sustava i zaštite žrtava. Kakvo je stanje u Hercegovačko-neretvanskom kantonu i koliko institucije odgovaraju izazovu?

U HNK-u broj prijavljenih slučajeva nasilja u obitelji u prvih šest mjeseci ove godine je porastao za čak 130 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, Mostar prati suđenje Anisu Kalajdžiću, optuženom za teško ubojstvo Aldine Jahić, slučaj koji je otvorio pitanje odgovornosti institucija i zaštite žena od nasilja.

Ubojstvo Aldine Jahić, koje je u studenome prošle godine u javnosti okarakterizirano kao femicid, izazvalo je prosvjede i zahtjeve za strožom zaštitom žena te odlučnijom borbom protiv rodno uvjetovanog nasilja.

„Osim sociopatske strukture i onoga što gledam kao farsu na suđenju, ono što me raduje jeste da poznajem ljude koji su radili ovaj predmet ispred tužilaštva i ne bih da prejudiciram, ali mislim da je kvalitet dokaza odnosno ovaj postupak vrlo kvalitetan i da će ovo biti jedna od vrlo objektivnih i visokih presuda kada govorimo o kazni zatvora“, kaže Sandi Dizdarević, univerzitetski profesor na predmetima kriminalističke psihologije.

Da se sve više žena odlučuje prijaviti nasilje, potvrđuju i podaci Ministarstva unutarnjih poslova HNK-a:

“U razdoblju od siječnja do lipnja 2026. godine, iz glave XX Kaznenog zakona Federacije Bosne i Hercegovine evidentirano je 109 kaznenih djela, i to:  „Zapuštanje ili zlostavljanje djeteta ili maloljetnika“ – 1 kazneno djelo, „Nasilje u obitelji“ – 108 kaznenih djela”.

Rast broja prijava je potaknuo i reakciju u Skupštini HNK-a. Zastupnici su jednoglasno zatražili izradu dvogodišnjeg programa prevencije nasilja u obitelji te osiguranje novca za sigurne kuće, savjetovališta i psihološku te pravnu pomoć žrtvama. No stručnjaci upozoravaju da bez učinkovitijih zakonskih mjera i brže reakcije institucija stvarnih pomaka neće biti.

„Mjere koje smo predložili prije nekoliko mjeseci kada je inicirana izmjena krivičnog zakona su mjere koje mogu uroditi plodom u kratkoročnom vremenskom periodu, to je tihi alarm, i druga mjera jeste uvođenje obaveznog lišavanja slobode i zadržavanje do 72 sata“, dodaje Dizdarević.

Organizacije koje svakodnevno rade sa žrtvama upozoravaju da pomoć ne smije završiti prijavom nasilja. Psihološka i pravna podrška, ali i ekonomsko osnaživanje žena, ključni su kako bi mogle napustiti nasilnog partnera i započeti samostalan život.

„Zabrana prilaska, a oni imaju dijete i on priđe da uzme dijete, znate ta kontrola tih mjera je vrlo diskutabilna koliko je ona u praksi evidentirana kao da se u potpunosti primjenjuje“, naglašava Edisa Demić, direktorica Udruženja za edukaciju i razvoj Dignitet.

Iz Udruženja Dignitet upozoravaju i na prepreke koje žrtve i dalje imaju. Postupci posredovanja i pomirenja često stoje između 300 i 400 maraka, zbog čega traže da taj trošak preuzme sustav. Besplatna pravna pomoć već postoji, no poručuju kako će tek učinkovita zaštita, strože kazne i dostupna potpora omogućiti istinsku pomoć ženama.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.