Priča o razdruživanju - od iznenađenja do ograđivanja i demantija

Na Balkanu ništa novo. Svako malo neko bi da prekraja granice, i baš uvijek se tiču Bosne i Hercegovine. Navodno, sada se u sve upetljala Slovenija. Zabrinuti, pa pitaju Predsjedništvo BiH može li se u BiH mirno razići? A brzo se pojavilo i navodno pismo u kojem se slovenski premijer bavi budućnošću BiH. Još samo da se otkrije što ih tačno brine.

Granice BiH bi svako malo neko da briše i crta nanovo. Ovaj put u glavnoj ulozi Slovenija. Ocijenjena kao prijateljska, nedavna posjeta predsjednika Boruta Pahora, ispostavit će se, u pozadini je krila postojanje državnosti naše zemlje. U opuštenoj atmosferi, ozbiljno pitanje: Možete li se mirno razići?

- Tačno je da je predsjednik Slovenije Borut Pahor kazao na sastanku u Predsjedništvu BiH da postoje neki krugovi u EU koji smatraju da je, kako to oni kažu, potrebno završiti raspad Jugoslavije, i tek onda primiti Zapadni Balkan u Evropsku uniju. Kazao sam da je proces disolucije Jugoslavije završen – kaže Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH (SDA).

Potvrdio je to i Željko Komšić, dok je Milorad Dodik, očekivano, iznio suprotan stav. Da je solucija moguća. Priča je za nekoliko sati uzburkala javnost i otvorila niz pitanja. Zašto se o ovome priča tek danas? I zašto uopće Sloveniju to zanima? Borut Pahor odgovara saopćenjem:

“Predsjednik Pahor redovno upozorava protiv ideja o raspadu BiH i prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu. U tom kontekstu, zbog zabrinutosti zbog ovih ideja je i postavio pitanje za sagovornike, sva tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kada je početkom marta posjetio Sarajevo.”

Zabrinuti je, a priča o otcjepljenju RS-a stara više od deceniju. I slušali i gledali smo Milorada Dodika kako prekraja granice i pripaja RS Srbiji, pa niko nije reagovao. Otvorena je opcija i da je u pozadini inicjativa u vezi s Izbornim zakonom. Pokrenula Hrvatska, a pridružila se Slovenija? Sve je moguće, osim povjerovati da slovenski lideri ne znaju političke odnose u BiH i šta znače pitanja o razlazu. Zato još više zbunjuje non paper koji se pojavio u javnosti, a koji je, navodno, slovenski premijer poslao u Brisel prizivajući završetak raspada Jugoslavije. I on, poput kolege Pahora, na društvenim mrežama demantuje cijelu priču.

“Posljednji put predsjednik Evropskog vijeća susreo sam se prošle godine. Teško bi mu bilo šta fizički mogao predati u februaru ili martu ove godine”, naveo je Jakša.

Na raport je pozovana slovenska ambasadorica u BiH. Nije bila raspoložena za pitanja. A nisu ni u Komšićevom kabinetu iz kojeg smo dobili tek šturo saopćenje. Bez konkretnih odgovora o tačnosti pisma ili daljim koracima.

Zato odgovor i Sloveniji i radikalnim idejama koje su u porastu, stiže, iz Ambasade SAD-a:

“Niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta. Svako djelovanje usmjereno na razgradnju BiH je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH.”

U svakom slučaju, ovakvi zvanični potezi jedne države izazvali su zabrinutost u zgradi Predsjedništva BiH. Pokazao je to i prvi potez Željka Komšića. Kroz non paper upućen Briselu prije nekoliko dana, požalio se na domaće probleme. Tada je odgovor Kvinte bio bavite se svojim poslom. A Komšić se u ovom slučaju, čini se, bavio svojim poslom, za razliku od kolege Milorada Dodika koji svako malo priziva razduživanje.

federalna.ba