Presuda Evropskog suda: Države moraju procjenjivati globalni utjecaj novih naftnih i plinskih projekata na klimu

Evropski sud za ljudska prava donio je presudu koja mijenja pristup odgovornosti država prema klimi.

U slučaju Greenpeace Nordic i drugi protiv Norveške, dvije ekološke organizacije i šest aktivista tvrdili su da je Norveška prekršila njihova prava odobravanjem istraživanja nafte u Barentsovom moru bez adekvatne procjene njenog utjecaja na klimu.

Sud nije utvrdio kršenje ljudskih prava, ali je presudio da budući naftni i plinski projekti moraju procijeniti svoj puni globalni utjecaj na klimu – uključujući emisije izgorjelog goriva u inostranstvu – prije nego što bude odobreno bilo kakvo novo bušenje.

„Ova presuda postavlja snažan presedan: vlade ne mogu odobriti projekat koji uzrokuje nepovratnu štetu klimi bez sudske kontrole, a nevladine organizacije i pojedinci sada imaju jače pravne osnove da osporavaju projekte fosilnih goriva širom svijeta“, izjavio je Sebastien Duyck, advokat Centra za međunarodno pravo zaštite okoliša (CIEL), prenosi Euronews.

Iako se odluka na prvi pogled može činiti skromnom, ona nosi značajnu težinu. Sud je jasno naglasio da države moraju procijeniti ukupni utjecaj budućih projekata nafte i plina na klimu prije odobrenja – čak i ako se u konkretnom slučaju ne utvrdi povreda ljudskih prava.

Ova obaveza uključuje sve emisije povezane s projektom, kao i zagađenje nastalo kada se ekstrahirana fosilna goriva sagorijevaju, bilo u zemlji proizvodnje ili u inostranstvu.

„Nijedna norveška proizvodnja nafte trenutno ne ispunjava ove zahtjeve“, rekla je Cathrine Hambro, advokatica Vrhovnog suda Norveške.

Profesor prava na Slobodnom univerzitetu u Amsterdamu Clemens Kaupa izjavio je za NU.nl: „Najvažnije je što se sada utjecaj na klimu mora uzeti u obzir pri donošenju odluka. To je nešto što su vodeće zemlje proizvođači fosilnih goriva do sada pokušavale izbjeći.“

Slučaj datira iz 2016. godine, kada su Greenpeace Nordic, Nature and Youth i šest aktivista osporili odluku Norveške da otvori dijelove Barentsovog mora za istraživanje nafte, tvrdeći da to krši njihova ljudska prava. Nakon što su norveški sudovi odbili njihove tvrdnje, tužitelji su 2021. godine slučaj uputili Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

„Ova odluka ne čini osporene projekte održivijima – ona samo odgađa neizbježno“, rekla je Nikki Reisch iz CIEL-a, dodajući da je „proširenje proizvodnje fosilnih goriva usred eskalirajuće klimatske krize pravno neodrživo“.

federalna.ba/AA