Preminuo legendarni kanadsko-američki arhitekt Frank Gehry u 96. godini

Frank Gehry, jedan od najuticajnijih i najprepoznatljivijih talenata u američkoj arhitekturi, preminuo je u petak u svom domu u Los Angelesu nakon kratke respiratorne bolesti, potvrdio je njegov šef osoblja, prenosi The Guardian. Imao je 96 godina.

Gehry, najprepoznatljiviji američki arhitekt nakon Franka Lloyda Wrighta, bio je jedan od prvih koji je iskoristio potencijal kompjuterskog dizajna i pionirski razvijao izražajan, ekscentričan stil, pun neobičnih i upečatljivih formi.

Fantastična kompozicija od titanijuma

Njegovo najpoznatije djelo je Guggenheim muzej u Bilbau, fantastična kompozicija od titanijuma na rijeci Nervión, koja je međunarodno priznata prilikom otvaranja 1997. godine, najavljujući novu eru emotivne arhitekture.

Izvor fotografije: EPA/Miguel Tona

Ovaj projekt dao je ime fenomenu poznatom kao „Bilbao efekat“, kada su zapušteni stari gradovi pokušavali potaknuti obnovu spektakularnom arhitekturom, postajući, kako je kritičar Guardian-a Rowan Moore napisao 2019., „ikona onoga što se naziva ikoničnom arhitekturom“.

Među drugim poznatim radovima su Walt Disney Concert Hall u Los Angelesu (2003), New World Center u Miamiju (2011) i Fondation Louis Vuitton u Parizu (2014). Rođen kao Frank Owen Goldberg 28. februara 1929. godine u radničkoj jevrejskoj porodici u Torontu, Kanada, Gehry je u arhitekturi relativno kasno „procvao“. Preselio se u Los Angeles sredinom 1940-ih, gdje je studirao keramiku na Univerzitetu Južne Kalifornije nakon kratkog angažmana u američkoj vojsci. Prešao je na arhitekturu kada mu je nastavnik predstavio rad Raphaela Soriana, istaknutog dizajnera postratnog modernizma u južnoj Kaliforniji. Kao mladi diplomac, promijenio je prezime u Gehry, što je kasnije objasnio željom da izbjegne antisemitizam.

Walt Disney Concert Hall u Los Angelesu; Izvor fotografije: EPA/ALLISON DINNER

1962. otvorio svoju firmu

Gehry je nekoliko godina radio kao srednji dizajner u firmi specijaliziranoj za trgovačke centre prije nego što je 1962. otvorio vlastitu firmu, istovremeno dizajnirajući kuće i kancelarije za prijatelje.

Preuređenje vlastite kuće u Santa Monici, privlačan spoj sirovog i konvencionalnog dizajna, izazvalo je frustraciju kod susjeda, ali i privuklo kritičku pažnju, nadahnuvši ga za sredovječnu transformaciju karijere. Sa 50 godina, Gehry je prestao raditi na komercijalnim projektima i preoblikovao svoju karijeru kao autorski dizajner, radeći od malih i srednjih gradskih projekata, poput Temporary Contemporary (sada Geffen Contemporary) u Los Angelesu (1983), do projekta koji mu je donio svjetsku reputaciju, muzeja u Bilbau.

"50-50 igra"

Gehry je bio društvena osoba, održavao je prijateljske i profesionalne veze sa slavnim ličnostima i državnicima. Nastavio je živjeti i raditi u Los Angelesu, uključujući projekte poput prepoznatljive stambene kule od 76 spratova na 8 Spruce Street u Donjem Manhattanu, završene 2011., koja vizuelno „valovito“ reflektuje staklo i čelik.

„Volim raditi,“ rekao je Gehry ubrzo nakon 90. rođendana. „Volim rješavati probleme. Volim interakciju s klijentima – mislim da je to igra 50-50. Volim što radimo svoj posao i uspijevamo ga završiti ispod budžeta, što niko ne vjeruje, ali je istina.“

Gehry ostaje u sjećanju i kroz svoju porodicu: suprugu Bertu Aguilera i dva sina, Sama (također arhitektonski dizajner) i Alejandra (umjetnik). Njegova kćerka Leslie Gehry Brenner, iz prvog braka s Anitom Snyder, preminula je 2008. godine.

federalna.ba/The Guardian