U središtu inicijative nalazi se interaktivna e-knjiga "Putovanje kroz umjetnost Bosne i Hercegovine“, koja čitatelje vodi kroz digitalne priče i multimedijalne interpretacije osam značajnih umjetničkih djela iz muzejskih zbirki Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine i Međunarodne galerije portreta Tuzla.
Muzejska pedagogica Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Aida Šarac pojasnila je da je „Putovanje kroz Umjetnost Bosne i Hercegovine“ digitalna knjiga koja treba biti pristupačna različitim grupacijama osoba sa invaliditetom, koja predstavlja priče o eksponatima iz galerije Bosne i Hercegovine, ali i Međunarodne galerije portreta Tuzla.
Priče su ispričane lako razumljivim jezikom, potkrijepljene su vizualima, reprodukcijama umjetničkih djela, audio narativima, audio snimcima zanimljivih članaka iz dnevnie štampe vremena kada su umjetnici djelovali te pismima koja su umjetnici slali svojim suvremenicima u tom periodu.
Lako razumljivi jezik je potkrijepljen dodatnim vokabularom, što znači da manje poznate riječi dodatno objašnjava i definiše populaciji osoba s intelektualnim teškoćama.
Tu su i interpretacije na znakovnom jeziku, dakle, koje ciljaju osobe sa gubitkom i oštećenjem sluha.
Kroz različite priče predstavljena su djela koja potpisuju istaknuti umjetnici, među kojima su: Adela Ber (Behr), Rajka Merćep, Lazar Drljača, Roman Petrović, Daniel Kabiljo, Mica Todorović i Ludwig Heinrich Jüngnickel. Svaka priča povezuje detalje iz života umjetnika s društvenim, kulturnim i historijskim kontekstom Bosne i Hercegovine.
Između ostalih predstavljene su slike „Djeca ulice“ Romana Petrovića. Kroz priču o slici Lazara Drljače „Stoj, Doro“ ispričana je legenda o nastanku Konjica, slikom „Razgovor“ Daniela Kabilja ispričana je priča o gradu, pijaci, čaršiji, značaju druženja, slika „Moja kuća“ Mice Todorović govori o sudbini te umjetnice...
Govoreći o inkluziji muzejska pedagogica Umjetničke galerije BiH Aida Šarac je istakla da "naše kulturne institucije nisu fizički pristupačne".
- Zato što su to stare zgrade koje nisu građene da bi bile muzejske institucije, nisu građene u vrijeme kada su se poštovali ti arhitektonski standardi koji bi trebali omogućiti osnovni fizički pristup. Ne samo o osobama s invaliditetom, mi trebamo razmišljati o osobama treće životne dobi, o trudnicama, o majkama sa malom djecom u kolicima. Kada govorimo o senzornim oblicima pristupačnosti, postoje svijetli primjeri. Jedan od njih je Historijski muzej koji ima svoje taktilno područje i koji već dugi niz godina radi sa populacijom slijepih i slabovidnih osoba - kazala je Šarac.
Šarac je također istakla i značaj socijalne inkluzije navodeći da Umjetnička galerija BiH ima razvijen program za djecu i mlade s intelektualnim teškoćama.
Generalna sekretarka Balkanske mreže muzeja Aida Vežić istakla je značaj inkluzije, te ulogu institucija kulture kao društveno odgovornih u realizaciji projekata iz ove oblasti.
Današnja prezentacija okupila je predstavnike udruženja osoba s invaliditetom, visokoškolskih institucija, muzeja, biblioteka i arhiva.
Po završetku testne faze, e-knjiga "Putovanje kroz umjetnost Bosne i Hercegovine“ počet će se koristiti u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine kao dio dodatnih edukativnih i inkluzivnih programa za osobe s invaliditetom.
iNCLUSION digitalni resursi imaju za cilj približiti muzejske zbirke osobama s invaliditetom kao i drugim grupama koje se suočavaju s preprekama u pristupu kulturi.
Projekat iNCLUSION – Usavršavanje studenata visokog obrazovanja radi stvaranja transformativnih kulturnih iskustava za publiku s invaliditetom realizuje se u okviru programa Erasmus+ Evropske unije i okuplja partnere iz Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Turske s ciljem unaprjeđenja pristupačnosti kulture i jačanja kompetencija budućih kulturnih profesionalaca u radu s publikom s invaliditetom.
Fena/federalna.ba