Predsjednik Bugarske upozorava EU: „Srpski svijet je stvarna prijetnja“
Predsjednik Bugarske Rumen Radev pozvao je Evropsku uniju da ozbiljno shvati aktivnosti Beograda unutar takozvane doktrine "srpskog svijeta", upozorivši da one mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju za stabilnost Zapadnog Balkana. "Zapadni Balkan je kritično sigurnosno žarište koje zahtijeva punu pažnju Evropske unije", rekao je Radev 1. novembra, odgovarajući na pitanje novinara o opasnostima koje nosi projekat "srpskog svijeta" i utjecaju ove inicijative Beograda na sigurnost regiona, prenosi portal EUalive.
"Smatram da je krajnje vrijeme da sve evropske institucije ovaj problem shvate mnogo ozbiljnije. To je za nas izuzetno osjetljivo pitanje", dodao je Radev.
Njegovu izjavu široko su prenijeli albanski i kosovski mediji, navodi EUalive.
Manja verzija projekta "Velike Srbije"
Portal dodaje da je predstavnik Evropskog parlamenta za Srbiju, Tonino Picula, upozorio na opasnost projekta "srpski svijet", čiji je cilj obnova dijelova bivše Jugoslavije sa Srbijom u centru, uključujući ponovno sticanje kontrole nad Kosovom i vraćanje u orbitu Beograda sada nezavisnih država poput Crne Gore, Sjeverne Makedonije, dijelova Bosne i Hercegovine i drugih.
"Srpski svijet" predstavlja manju verziju projekta "Velike Srbije" Slobodana Miloševića, ali i pandan konceptu "ruskog svijeta" Vladimira Putina, koji tvrdi da Rusija nema granica. Oba projekta se, između ostalog, oslanjaju na utjecaj Pravoslavne crkve.
Početkom juna 2024. predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predvodio je Svesrpsku skupštinu u Beogradu, koja je okupila predstavnike Srba sa prostora bivše Jugoslavije. Na tom sastanku usvojena je Svesrpska deklaracija, dokument koji formalno predstavlja plan sprovođenja koncepta "srpskog svijeta".
Prema tom dokumentu, Kosovo se opisuje kao sastavni dio Srbije, dok je Republika Srpska, entitet sa srpskom većinom u Bosni i Hercegovini, definisana kao "nacionalni interes Srbije".
Posljedice i ambicije
Do marta 2025. godine, manje od godinu dana kasnije, uslijedile su posljedice: Hrvatska, Albanija i Kosovo najavile su formiranje vojnog saveza, dok su Srbija i Mađarska potpisale vlastiti vojni pakt. Vučić je obećao izgradnju "najjače i tehnološki najnaprednije vojske u historiji zemlje", što je izazvalo zabrinutost susjeda i zapadnih posmatrača zbog rastućih ambicija Beograda na Balkanu.
Vučić je navodno pozvao Bugarsku da se pridruži vojnom bloku koji okružuje Srbiju, što je Sofija brzo odbacila.
Godinama unazad, Beograd intenzivno modernizuje svoju vojsku, nabavljajući francuske borbene avione, ruske helikoptere i kineske sisteme protivvazdušne odbrane, kao i iranske dronove tipa "shahed".
Pod Vučićevim vodstvom, Beograd je oživio duh Miloševićevih autoritarnih politika, nacionalističke retorike i regionalnih provokacija, podsjećajući na ratove devedesetih, etničke sukobe i izolaciju. Vučić je bio Miloševićev ministar propagande i dobro razumije ciljeve "Velike Srbije", kao i njihove posljedice, zaključuje EUalive.
federalna.ba/Beta