Predsjednik Armenije doveo u pitanje smisao i ulogu ruskih mirovnih snaga u Nagorno Karabahu

Predsjednik Armenije je u utorak doveo u pitanje ulogu ruskih mirovnih snaga u Nagorno Karabahu dok je razgovarao o blokadi tog otcijepljenog regiona s predsjednikom Vladimirom Putinom, prenosi AFP.

Od sredine decembra ove godine azerbejdžanski aktivisti blokiraju koridor Lačin, jedinu kopnenu vezu između Armenije i Nagorno-Karabaha, protestujući protiv, kako oni tvrde, ilegalnog vađenja ruda iz tog područja. Kao rezultat blokade, planinsko područje koje naseljava oko 120.000 ljudi ostaje bez hrane, lijekova i goriva.

Baku tvrdi da su protesti spontani, ali Errevan optužuje Azerbejdžan da je orkestrirao demonstracije kako bi natjerao Armence da napuste spornu teritoriju.

U susretu sa Putinom na marginama regionalnog samita u Sankt Peterburgu, armenski lider Nikol Pašinjan rekao je da želi da razgovara o "krizi i mogućim načinima za njeno rješavanje."

- Ovo je zona odgovornosti ruskih mirovnih snaga u Nagorno Karabahu - rekao je Pašinjan.

Ali suprotno dogovoru, lačinski koridor nije pod kontrolom ruskih mirovnih snaga.

Azerbejdžan i Armenija vodili su dva rata oko nagorno-Karabaha. Najnovije borbe, one koje su se događale 2020. godine, odnijele su više od 6.500 života i završile su primirjem uz posredovanje Rusije u kojem je Erevan ustupio teritorije koje je kontrolirao decenijama.

U sklopu sporazuma, Moskva je stacionirala mirovne snage u Karabahu. Od početka blokade, Armenija je više puta optuživala ruske mirovne snage da ne ispunjavaju svoju misiju u Karabahu.

Govoreći pred novinarima, Putin je rekao da je rješavanje tenzija na Južnom Kavkazu "ključno pitanje".

On je rekao da su lideri počeli da razgovaraju o tom pitanju u ponedeljak uvečer, ali nije dao više detalja.

Moskva i dalje nastoji da zadrži svoju ulogu moćnog posrednika između bivših sovjetskih republika uprkos tome što je zaglibila u svojoj vojnoj kampanji u Ukrajini, navodi AFP.

federalna.ba/Fena