Privremene carine: pomoć poljoprivrednicima ili nova poskupljenja?

videoprilog Ivane Đurđević-Bajić (Dnevnik 2)

Vlada RS-a prošle je sedmice usvojila informaciju o stanju uzgoja i plasmanu junećeg i svinjskog mesa, te predložila Vijeću ministara BiH uvođenje prelevmana i carina.

Iz Ministarstva vanjske trgovine BiH Vijeću ministara BiH predloženo je da razmotri odluku o uvođenju zaštitnih mjera, odnosno, prelevmana i carina na uvoz svježeg i rashlađenog goveđeg i svinjskog mesa iz Evropske unije.

Prijedlog podrazumijeva da uvoz spomenutih vrsta mesa bude podvrgnut plaćanju pune carine, a koja je propisana važećom Carinskom tarifom Bosne i Hercegovine.

U pitanju je privremena carina od 10% plus dodatnih 2,5 KM za svaki uvezeni kilogram govedine i 1,5 KM po kilogramu za svinjetinu. Zamisao je da se pomenuta odluka, s ciljem zaštite domaće proizvodnje, primjenjuje 200 dana od momenta stupanja na snagu. No, ova tema na posljednjoj sjednici Vijeća ministara BiH nije ugledala svjetlost dana.

- Nisu prikupljena sva potrebna mišljenja koja su neophodna da bi se neki materijal našao na dnevnom redu i zbog aktuelnosti ove tačke dnevnog reda on je planiran da bude na sjednici u ponedjeljak – naveo je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Vijeća ministara BiH (SNSD).

U međuvremenu, ovakva odluka naišla je na podijeljene reakcije. Odlukom da budu zaštićeni mesoprerađivači, ratari i povrtlari tvrde da su dovedeni u nezavidan položaj. Dok sami farmeri nisu zadovoljni prijedlogom da mjere budu primjenjivane samo 200 dana jer, kažu, to je nedovoljan period za oporavak domaće proizvodnje.

- Poljoprivreda u BiH ima kapacitet proizvesti samo 37% potreba jer nemamo više zemlje. Sve ostalo se uvozi. Kada bi se napravilo samo malo pomaka, da se otkupi ono što je domaće – ističe Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.

- Onaj ko se bavi ratarskom proizvodnjom ima problem kukuruza, pšenice i svega ostalog i ako se zabranjuje, treba zabraniti sve i svima pomoći, a ne jednim pomoći drugima odmoći. Ako se to uradi ispaštat će ratari zato što će porasti proizvodnja svinjskog i goveđeg mesa, a biće veća potražnja za žitaricama – upozorava poljoprivredni proizvođač Boško Radić.

Zaštitu proizvodnje traže i ratari - u vidu zabrane uvoza žitarica u vrijeme žetve.

Radić smatra da treba zabraniti uvoz pšenice u vrijeme žetve ili da oni koji melju pšenicu budu obavezni u svakoj vrećici imati 15-20% domaćeg proizvoda.

Odluka o uvođenju privremenih carina na uvoz mesa u BiH zabrinula je i mesoprerađivače, ali i potrošače. Plaše se, kažu, da bi, ukoliko se domaći mesoprerađivači oslone samo na domaću sirovinu, ubrzo moglo doći do nestašice, a time i novih poskupljenja.

federalna.ba

meso poljoprivreda poljoprivrednici uvoz izvoz